Kao jedna od potpisnica inicijative Hrvatske gospodarske komore koja je tijekom 2005. pozvala tvrtke da podvrgnu svoje djelovanje pravilima korporativnog upravljanja (corporate governance), Atlantic grupa je nedavno usvojila Kodeks korporativnog upravljanja. Atlanticov Kodeks je posve usklađen s EU direktivama, a temelji se na pravilima koje je njemačka vlada preporučila kao osnove corporate governancea.

Nezavisna većina
Istodobno, u nekim odredbama ovaj Kodeks nadilazi obveze koje hrvatskim tvrtkama nameće zakonodavni okvir, primjerice, da se poštuju pravila o transparentnosti i zabrani zloupotreba povlaštenih informacija, pa se Atlanticova pravila ponašanja prema investitorima mogu tumačiti kao još jedan iskorak k javnosti i otvorenosti poslovanja.Kompanija koju vodi Emil Tedeschi tako je prihvatila obvezu da objavljuje naknade svih članova Uprave i NO-a kao i zahtjev da većina članova NO-a bude nezavisna. Prema objašnjenju iz kompanije, usvajanje Kodeksa u Atlanticu smatraju normalnim korakom u razvoju tvrtke čije obveznice kotiraju na burzi i koja želi svoje poslovanje uskladiti s najnovijim zahtjevima EU prakse. Uz to, nije tajna da Atlantic razmišlja o IPO-u što zapravo znači i još jaču prilagodbu burzovnim pravilima ponašanja, pa se donošenje Kodeksa može tumačiti i kao priprema za tu fazu poslovanja.

Podaci na Internetu
Usvajanjem Kodeksa Atlantic se pridružio manjoj grupi hrvatskih tvrtki koje kotiraju na burzi i time podliježu (zakonskoj) obvezi da uobliče i prihvate akt kojim se regulira korporacijsko upravljanje. Prema podacima iz istraživanja o Izvještavanju o korporacijskom upravljanju i društvenoj odgovornosti što su ga koncem prošle godine na uzorku od 48 vodećih kompanija provele Leslie Matthews Šulenta, Andrijana Mušura i Mirna Koričan, predavačice na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta, samo 33 posto tvrtki izvještava o sastavu nadzornog odbora, a tek polovina kompanija investitorima pruža dovoljno traženih i važnih informacija. Rezultati koji se odnose na 2005. objavljeni su u veljači, a ipak je usporedba s rezultatima iz 2004. pokazala prosječno poboljšanje u izvještavanju investitora.Analizirana su dva segmenta izvještavanja – web stranice i godišnja izvješća kompanija, pa se pokazalo da kompanije ukupno bolje koriste internetske stranice kao sredstvo komunikacije s investitorima, pri čemu se manji broj tvrtki “pozitivno” ističe među drugima. U odnosu na godinu ranije zabilježen je značajan pomak (sa sedam na 21 posto) u broju kompanija koje na webu daju podatke o upravi. No, i dalje se vrlo mali napredak uočava u dostupnosti dodatnih informacija o članovima NO-a jer samo sedam posto tvrtki pruža o “nadzornicima” neke dodatne informacije. Također, samo 42 posto tvrtki na Internet postavlja godišnja izvješća.