Energetske potrebe čovječanstva danas su veće nego prije, a potrebe za energijom će rasti i u idućem razdoblju. Stoga ne čudi da su energetske kompanije među liderima na tržištu, kako po tehnološkim inovativnostima, tako i po ostvarenim prihodima. Prema tradicionalnom istraživanju konzultantske kuće Deloitte, među 100 najvećih regionalnih kompanija čak ih je 21 posto iz energetskog sektora. Kada se uzme njihov prihod, onda je situacija još bolja za energetiku jer su tvrtke iz te branše lani ostvarile 31 posto ukupnog prihoda u top 100 kompanija. Regionalno, a i u Hrvatskoj, ukupan prihod i dobit su podijeljeni između proizvodnje i distribucije električne energije s jedne strane te naftne industrije s druge strane. Najznačajnija hrvatska energetska kompanija je Ina s prihodom od 19,7 milijardi eura, a slijedi je HEP grupa sa 12,2 milijarde. Po prihodu je u Hrvatskoj od njih jači jedino Agrokor.
Nova nuklearka
Sve veće energetske potrebe kao i nužnost prilagodbe smjernicama EU dovest će u sljedećem razdoblju do velikih ulaganja u hrvatski energetski sektor. Energetskom strategijom je predviđeno da Hrvatska mora do 2020. povećati proizvodnju struje sa sadašnjih 4000 megavat sati (MWh) instalirane snage za dodatnih 3500 MWh. Predviđa se da bi u deset godina Hrvatska trebala u energetiku uložiti između 10 i 15 milijardi eura. Smatra se da bi naša zemlja u ovom razdoblju, ili neposredno nakon 2020., trebala dobiti svoju prvu nuklearnu elektranu, ako ne računamo sadašnju polovicu vlasništva nad onom u Krškom. Strategija predviđa i velike energetske projekte čija vrijednost se mjeri u milijardama kuna kao što su terminal za ukapljeni prirodni plin (LNG) na Krku, završetak sustava magistralnog plinovoda, povezivanje plinskih sustava Hrvatske i Mađarske, uključenje u plinovod Južni tok, gradnja spremnika za obvezne zalihe nafte i skladišta prirodnog plina Grubišno polje, reverzibilni transport nafte Jadranskim naftovodom (Janaf) te modernizacija rafinerija. Da je energetika visoko na ljestvici prioriteta aktualne Vlade, pokazuje i nedavna najava premijerke Jadranke Kosor o pokretanju velikoga investicijskog ciklusa vrijednog ukupno 10-ak milijardi eura. Najveći dio tih investicija, čak 3,85 milijardi eura, išlo bi na 18 energetskih projekata. Najviše ih se veže uz HEP, njih devet, a odnose se na već najavljivane gradnje termoelektrana u Plominu i Sisku, sedam hidroelektrana, uz još četiri hidroelektrane na najdugovječnijem projektu u energetici u Hrvatskoj – regulaciji korištenja rijeke Save na području Zagreba.“Svjetska financijska kriza utjecala je na smanjenje potražnje i prolongiranje energetskih investicija. No Hrvatska ne smije odustati od ulaganja u taj sektor jer joj nova energija neće trebati samo ako se pomiri da će stalno biti u krizi idućih 20 godina”, smatra Igor Dekanić, profesor na Rudarsko-geološkom fakultetu u Zagrebu. Dekanić objašnjava da Hrvatska iz uvoza danas podmiruje 23 posto svojih potreba za električnom energijom. Iz uvoza dolazi i oko 40 posto plina te više od 80 posto nafte i naftnih derivata. Donošenje energetske strategije, a i smjernice EU da sve zemlje članice moraju do 2020. imati 20 posto ukupne energije iz obnovljivih izvora pojačale su interes za zelenom energijom.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu