Hrvatski obrtnici imaju više od 4,5 milijardi kuna nepodmirenih obveza za prvu polovinu ove godine. U blokadi se našlo 33,9 tisuća obrta, odnosno trećina registriranih. Kako je prema posljednjim podacima registrirano 95.000 obrta što je 5% manje nego lani, posljedice insolventnosti trpi deset posto zaposlenih u obrtu.

Nedostupne naknade
Najveći dio blokiranih dolazi iz djelatnosti graditeljstva, trgovine, ugostiteljstva i prijevoza i njihovi dugovi su oko 2,6 milijardi kuna. U usporedbi s prošlom godinom svim obrtnicima u prvoj polovini 2009. dugovi su veći 5%, što je doduše i bolja situacija od one u 2007. kad su iznosili 5 milijardi. Primjerice, 2003. u blokadi je bilo 23,7 tisuća obrta dužnih 2,3 milijarde kuna. Blokade, međutim, povlače niz problema od nemogućnosti ostvarivanja uvjeta vezanih za mirovinsko osiguranje. Također postoji problem isplate naknada za bolovanje dok se ne plati dug. Kod banaka se ne može dobiti kredit kao ni državne potpore iako je prema riječima državnog tajnika u Ministarstvu gospodarstva Miljenka Pavlakovića, kroz programe podrške za njih osigurano u proračunu više od 340 milijuna kuna. Blokiranim obrtima slaba je utjeha čak i obećanje da se za 2010. taj iznos možda poveća. Do tada valja preživjeti ili zatvoriti obrt, što također nije jednostavno. Izlazi iz situacije blokiranih računa su primjena već postojećih rješenja u odgodi te obročnoj otplati duga. Nadalje, tu je i primjena sadašnjih rješenja o otpisu poreznog duga, ali i posebni programi kojima bi se pokušalo riješiti blokirane subjekte.

Zatvaranja u trgovini
Za to se naročito zanimaju u Cehu trgovaca HOK-a čiji predsjednik Boris Vukelić smatra da je nedovoljno što Ministarstvo financija nudi uz jamstvo podmirivanja obveza u 10 mjeseci i uz kamatu od 14%. Predlaže reprogram dugovanja kako bi se trgovine mogle zatvoriti. Zvuči nelogično, ali većina nema šansi i do kraja kolovoza zatvoreno je 1,6 tisuća obrta u trgovini. Poslovanje bi se olakšalo, kažu građevinci, kad bi se smanjili rokovi za naplatu potraživanja, a državna poduzeća plaćala na vrijeme. Vlado Celišćak, predsjednik Ceha prijevoznika, također tvrdi da im poslovi više nisu unosni.

Naglasci

Rad u određene dane
U ugostiteljstvu je najviše blokiranih obrta koji imaju restorane, tumači Zlatko Puntijar, predsjednik Ceha ugostitelja. On smatra da bi trebalo definirati zapošljavanje kuhara i konobara samo u određene dane jer u blokade vode visoki troškovi poslovanja.

Dugovi od 78 mil. kuna
Zvonko Pecikozić iz Ceha graditeljstva kaže da je zatvoreno 589 obrta, a blokirane račune ima 3976 obrtnika s dugovima od 78 milijuna kuna.