Kalvarija domaće brodogradnje sve je veća, što zorno pokazuju tromjesečni podaci poslovanja brodogradilišta. Već prema prvim objavljenim podacima, onih 3. maja, koji je izvijestio o 69 milijuna kuna gubitka, vidljivo je da ova godina neće donijeti ništa dobrog brodogradilištima.

Rast nelikvidnosti
Riječki škver 3. maj u prvom je ovogodišnjem tromjesečju zabilježio neto gubitak u iznosu od 69,2 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju prošle godine ostvario dobit od 9,9 milijuna kuna. Tračak nade riječkom brodogradilištu dala je Vlada koja je krajem siječnja kumovala potpisivanju ugovora za gradnju četiriju tankera za domaće brodovlasnike. Dva nova tankera trebala bi biti isporučena pulskoj Uljanik plovidbi, a dva će prema ugovoru preuzeti zadarska Tankerska plovidba. No kako je riječ više ili manje o nekomercijalnoj narudžbi, pojavio se problem nelikvidnosti jer je ugovorom predviđeno da će se brodovi platiti tek kad se preuzmu umjesto po fazama gradnje. Nelikvidnost je već dovela u pitanje isporuku davno ugovorenih brodova – jedan brod za prijevoz automobila za njemačkog naručitelja i tanker za Uljanik plovidbu. Oba bi broda trebala biti isporučena krajem srpnja. Završetkom isporuke 3. maju bi trebala na račun sjesti znatna sredstva od 22 milijuna eura, s kojima bi se mogli nastaviti radovi na ostalim brodovima. Upućeni navode, što je potvrdio i predsjednik Uprave 3. maja Željko Starčević, da je brodogradilište dosad dobilo odbijenicu od devet banaka za financiranje novogradnje. Naime, škveru je potrebna hitna injekcija od 10 milijuna eura kredita kako bi moglo isplaćivati plaće i nastaviti s radom. Sporan bi se mogao pokazati i jedan stari kredit od 15 milijuna američkih dolara prema Zagrebačkoj banci koji je došao na naplatu. U Rijeci žele pod svaku cijenu taj kredit prolongirati do 15. rujna ili čak do kraja godine. Prema neslužbenim informacijama, Zagrebačka banka bi pristala na odgodu naplate samo u slučaju državnog jamstva.

Manji kapaciteti
Glavnoga krivca za stanje u 3. maju Uprava vidi u globalnoj krizi. “Posljednje tromjesečje 2008. te početak 2009. karakterizira znatno usporavanje gospodarskih aktivnosti. To se očitovalo i na poslovanje i funkcioniranje odnosa ponude i potražnje na brodarskom tržištu, a prije svega na smanjenom zahtjevu za brodskim prostorom”, kazao je Starčević. U riječkom škveru navode da je kriza dovela do pada vozarina i smanjenih narudžbi novih brodova, čime je 3. maj doveden na razinu narudžbi iz 2002. godine. Zbog privatizacije se ne planira širenje kapaciteta. Cilj je orijentirati se na složenije brodove.

Prebijanje

Dug kooperantima 44 mil. kuna
Brodogradilište 3. maj zbog nelikvidnosti isplaćuje samo neto plaće svojim radnicima. Dug prema državi, koji se kreće u visini od plaće i pol, prebija se s povratom PDV-a. Kako su u sustav brodogradnje uključeni i mnogobrojni kooperanti i dobavljači, domino efekt nelikvidnosti prelio se i na njih. Škver je kooperantima dužan 44 milijuna kuna, a dug prema dobavljačima je i veći.