Nelikvidnost i otežan pristup financijskim sredstvima stare su boljke za malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj koje je kriza samo pojačala pa su, zaključeno je na zajedničkom okruglom stolu Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske udruge banaka “Poduzetnici i banke zajedno na putu oporavka” nužne dodatne mjere za taj važni sektor gospodarstva. Vladina najava poticanja fondova rizičnoga kapitala ocijenjena je dobrim korakom, no sudionici skupa složili su se da to nije dostatno te da država treba poduzimati sustavne mjere za taj sektor. Posebno važnim pokazala se nužnost ohrabrenja poduzetnika u povećanju kapitalne osnove smanjenjem poreza na dobit usmjerenu u povećanje kapitala, što bi, među ostalim, pridonijelo i povećanju kreditnih plasmana banaka u taj sektor.

Anketa među bankama
Ohrabrujuća je u vezi s tim HUB-ova anketa provedena među predstavnicima osam hrvatskih banaka koju je predstavio direktor Arhivanalitike Velimir Šonje, a prema kojoj u ovoj godini banke očekuju najveći rast plasmana kredita upravo u sektoru malog i srednjeg poduzetništva. U odnosu na kreditnu izloženost u 2009., očekivan rast u tom sektoru porast će za više od 12 posto, dok je za velika poduzeća predviđeno povećanje do 10 posto, a u sektoru stanovništva bankari računaju na stagnaciju. Damir Kuštrak, predsjednik HUP-a, istaknuo je da rješenje vidi u povećanju ponude novca uz niže bankovne kamate za taj važni dio gospodarstva. Isto tako smatra da bi država trebala poticati povećanje kapitala kroz poreznu olakšicu na reinvestiranu dobit. Polazeći od toga da mali poduzetnici i banke jedni bez drugih ne mogu, predsjednik Udruge financijskog poslovanja HUP-a Sandi Šola preporučio je poduzetnicima da radi boljih ocjena kreditne sposobnosti koja je važna bankama puno više pozornosti obrate kvaliteti izrade financijskih izvješća te da se orijentiraju na izvoz i što veću disperziju prihoda. Petar Lovrić, predsjednik HUP – Udruge malih i srednjih poduzetnika, smatra da likvidnost najviše slabi pozicije sektora SME u Hrvatskoj, koja je prerasla u nekulturu plaćanja. Jednim od primjera korupcije u vezi s tim Lovrić je naveo situaciju u kojoj tvrtka među stotinu faktura dvjesto dana razmatra koju će od njih platiti. Kako bi se u tom segmentu postigli pomaci, Lovrić se zauzima za oštre mjere. Konkretno, predlaže uvođenje rokova plaćanja do 30 dana za velike i 60 dana za male i srednje tvrtke, kao i mehanizme kažnjavanja prekršitelja tih pravila. S njim se složio i Velimir Šonje.

Zatezne kamate
“Poput politike Vlade o nultoj stopi tolerancije za korupciju trebalo bi uvesti i nultu stopu tolerancije za neplaćanje”, kazao je Šonje, podsjetivši i na direktivu Europske komisije iz 2000. kojom je uz ostalo uvedeno plaćanje zatezne kamate i kada ona nije ugovorena. Damir Kaufman iz Ministarstva financija pokušao je sudionike uvjeriti da država svojim mjerama za oporavak gospodarstva, takozvanim modelom A i B, smanjuje rizik kreditnih plasmana u poduzetništvo, dok je, ne ulazeći u detalje, izvijestio i da se radi na modelu poboljšanja naplate dospjelih potraživanja.