Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Terenska sjednica Izvršnog odbora u Vetropack Straži

Autor: Poslovni.hr
07. rujan 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Izvršni odbor zabrinut zbog kašnjenja u izradi Zakona o rudarstvu i osiguranja besplatnih emisijskih kvota za 2013.-2020.

Izvršni odbor HUP – Udruge industrije nemetala, građevinskog materijala i rudarstva srpanjsku terensku sjednicu održao je u Humu na Sutli. Nakon susreta s Dragutinom Špiljakom, predsjednikom Uprave domaćina Vetropack Straže, rasprava se povela o važećem Zakonu o rudarstvu, temeljnom propisu djelatnosti eksploatacije mineralnih sirovina, zbog čijih nekvalitetnih odredbi koje onemogućavaju redovito poslovanje rudarske tvrtke trpe višegodišnje štete. Naime, sastanci radne skupine za pripremu izmjena i dopuna toga zakona oformljene pri nadležnom Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva u više od godine dana njezina postojanja sazvani su svega nekoliko puta te stoga nije pripremljen zakonski prijedlog. Gospodarstvo je zbog toga odlučilo okupiti stručnjake iz svojih redova i pripremiti prijedlog novoga Zakona o rudarstvu.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Troškovi
Budući da početkom jeseni istječe rok u kojem zemlje članice Europske unije uključene u shemu trgovine emisijama stakleničkih plinova trebaju dostaviti podatke o količini potrebnih besplatnih emisijskih kvota za razdoblje 2013. – 2020., Izvršni odbor je izrazio posebnu zabrinutost jer gospodarstvu još nije poznato hoće li Republika Hrvatska pravovremeno ispuniti tu obvezu. Naime, industriju građevinskog materijala osobito zanima pitanje besplatnih alokacija emisija jer bi u nedostatku njihovih dovoljnih količina proizvodnja u tome razdoblju bila upitna, odnosno opterećenje troškovima kupnje emisija proizvodnju bi učinilo nekonkurentnom. Još je jedanput istaknuto da emisije CO2 ne predstavljaju samo problem za okoliš, već je riječ o problemu opstojnosti cjelokupnoga gospodarstva i dugoročnog razvoja naše zemlje. Stoga je posebno važan cjelovit pristup Vlade Republike Hrvatske rješavanju problema prelaska na ekonomiju s niskim udjelom ugljika. Raspravljalo se i o prosvjedima proizvođača pijeska i šljunka koji mineralnu sirovinu vade iz vodotokova te je istaknuta velika razlika u njihovu poslovanju u odnosu na rudarske tvrtke koje posluju sukladno Zakonu o rudarstvu. Obje se grane na tržištu natječu istim proizvodom, a troškovi proizvodnje vrlo su različiti jer su rudarske tvrtke, za razliku od vađenja sirovine iz vodotokova, opterećene osjetno višim troškovima kroz rudarske naknade, podliježu složenim, dugotrajnim i skupim postupcima dodjele rudarskih koncesija za eksploataciju mineralnih sirovina, uz nadzor rudarske inspekcije. Izvršni odbor dao je svoje viđenje rada povjerenstava Gospodarsko-socijalnog vijeća, a raspravljao je i o potpori inicijativama od zajedničkog interesa industrijskih udruga Hrvatske udruge poslodavaca udruženih u Koordinaciju CroIndustrije. K tome je raspravljano i o značenju Uredbe EU 305/2011 o uvjetima za stavljanje na tržište i/ili uporabu građevinskih proizvoda u odnosu na njihove bitne karakteristike i na uporabu CE oznake na tim proizvodima. Nakon rasprave sudionici sjednice obišli su tvornicu te razgledali postrojenja i cjelokupan proizvodni tijek, od stovarišta sirovine – staklenoga krša, do skladišta gotovih proizvoda.

Izvršni odbor HUP – Udruge industrije nemetala, građevinskog materijala i rudarstva srpanjsku terensku sjednicu održao je u Humu na Sutli. Nakon susreta s Dragutinom Špiljakom, predsjednikom Uprave domaćina Vetropack Straže, rasprava se povela o važećem Zakonu o rudarstvu, temeljnom propisu djelatnosti eksploatacije mineralnih sirovina, zbog čijih nekvalitetnih odredbi koje onemogućavaju redovito poslovanje rudarske tvrtke trpe višegodišnje štete. Naime, sastanci radne skupine za pripremu izmjena i dopuna toga zakona oformljene pri nadležnom Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva u više od godine dana njezina postojanja sazvani su svega nekoliko puta te stoga nije pripremljen zakonski prijedlog. Gospodarstvo je zbog toga odlučilo okupiti stručnjake iz svojih redova i pripremiti prijedlog novoga Zakona o rudarstvu.

Troškovi
Budući da početkom jeseni istječe rok u kojem zemlje članice Europske unije uključene u shemu trgovine emisijama stakleničkih plinova trebaju dostaviti podatke o količini potrebnih besplatnih emisijskih kvota za razdoblje 2013. – 2020., Izvršni odbor je izrazio posebnu zabrinutost jer gospodarstvu još nije poznato hoće li Republika Hrvatska pravovremeno ispuniti tu obvezu. Naime, industriju građevinskog materijala osobito zanima pitanje besplatnih alokacija emisija jer bi u nedostatku njihovih dovoljnih količina proizvodnja u tome razdoblju bila upitna, odnosno opterećenje troškovima kupnje emisija proizvodnju bi učinilo nekonkurentnom. Još je jedanput istaknuto da emisije CO2 ne predstavljaju samo problem za okoliš, već je riječ o problemu opstojnosti cjelokupnoga gospodarstva i dugoročnog razvoja naše zemlje. Stoga je posebno važan cjelovit pristup Vlade Republike Hrvatske rješavanju problema prelaska na ekonomiju s niskim udjelom ugljika. Raspravljalo se i o prosvjedima proizvođača pijeska i šljunka koji mineralnu sirovinu vade iz vodotokova te je istaknuta velika razlika u njihovu poslovanju u odnosu na rudarske tvrtke koje posluju sukladno Zakonu o rudarstvu. Obje se grane na tržištu natječu istim proizvodom, a troškovi proizvodnje vrlo su različiti jer su rudarske tvrtke, za razliku od vađenja sirovine iz vodotokova, opterećene osjetno višim troškovima kroz rudarske naknade, podliježu složenim, dugotrajnim i skupim postupcima dodjele rudarskih koncesija za eksploataciju mineralnih sirovina, uz nadzor rudarske inspekcije. Izvršni odbor dao je svoje viđenje rada povjerenstava Gospodarsko-socijalnog vijeća, a raspravljao je i o potpori inicijativama od zajedničkog interesa industrijskih udruga Hrvatske udruge poslodavaca udruženih u Koordinaciju CroIndustrije. K tome je raspravljano i o značenju Uredbe EU 305/2011 o uvjetima za stavljanje na tržište i/ili uporabu građevinskih proizvoda u odnosu na njihove bitne karakteristike i na uporabu CE oznake na tim proizvodima. Nakon rasprave sudionici sjednice obišli su tvornicu te razgledali postrojenja i cjelokupan proizvodni tijek, od stovarišta sirovine – staklenoga krša, do skladišta gotovih proizvoda.

Tvornica stakla utemeljena 1860.

Vetropack Straža tvornica stakla d.d. iz Huma na Sutli utemeljena 1860. godine jedini je proizvođač staklene ambalaže u Hrvatskoj. Svoje proizvode isporučuje u sve države bivše Jugoslavije i Moldaviju, a preko sestrinskih staklana prodaje i u sve druge europske zemlje.U 2010. trima staklarskim pećima proizvedeno je rekordnih 231,6 tisuća tona stakla. Prodano je 941 mil. komada staklenih spremnika, od čega je izvezeno više od 60%. Na financijski rezultat, koji je bio nešto lošiji nego u 2009., najviše je utjecalo povećanje cijene plina i velike negativne tečajne razlike. I 2010. godine nastavljene su investicije. U gradnju mosta koji je povezao tvornički krug sa skladištem gotove robe u slovenskom Rogacu, nabavu kontrolnih strojeva, crpilište industrijskih voda, alternativni sustav loženja peći, natkrivanje skladišta i u alate za proizvodnju staklene ambalaže investirano je više od 33 milijuna kuna. Za 2011. planirana je gradnja sustava za doziranje staklenoga krša te natkrivanje dijela skladišta gotove robe u Rogacu. Intenzivno se radi i na pripremama za rekonstrukciju staklarske peći koja će se provesti u prvoj polovici 2012. godine.

Autor: Poslovni.hr
07. rujan 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close