Stara izreka kaže: Zanima me budućnost jer ću u njoj provesti ostatak života. Prošlost s druge strane ne možemo mijenjati (iako je često vrlo različito tumačimo). Stoga će se ova bilješka u prvom redu baviti viđenjem 2011. godine. Prema našim promišljanjima tu bi godinu mogli obilježiti sljedeći događaji: Politički će to sigurno biti izborna godina. Ta činjenica utječe na naša očekivanja kod reformi, koje opet određuju dinamiku rasta iduće godine, ali i u srednjem roku. Ne očekujemo znatnije ekonomske reforme, osim onih za završetak pregovora s EU. Naime, proračun za 2011. je donesen. Stoga očekujemo da bi deficit opće države mogao biti oko 6% BDP-a. Iako su potrebe središnje države za financiranjem relativno visoke, domaće i međunarodne okolnosti ukazuju da pri financiranju ne bi trebalo biti većih problema. Jasno je da će javni dug rasti, što je u srednjem roku nepovoljno. Bitno je da se u sljedećoj godini okončaju pregovori s EU te zatvore preostala poglavlja. No sama ta činjenica neće imati neki poseban pozitivan učinak jer to ekonomski subjekti već dulje vremena očekuju i na neki je način to uključeno u njihove kalkulacije.

Niska baza
Rast BDP-a mogao bi biti oko 1,4%, pri čemu postoje rizici da bude i niži i viši od toga. Valja reći da nakon dvije godine pada BDP-a, ovaj minimalni rast označava više vrlo nisku bazu nego početak nekoga dinamičnog ciklusa rasta. Za sada u srednjem roku potencijalnu stopu rasta vidimo bliže brojci od 2% nego povijesnih oko 4,5%. S druge strane za iduću godinu predviđamo stabilan tečaj (kuna/euro) u granicama u kojima se kretao i u prošlosti te inflaciju ispod 3%. Na tu minimalnu pozitivnu inflaciju utjecati će promjene administrativnih cijena (primjerice plina) te očekivani nastavak trenda rasta svjetskih cijena sirovina. Dakle, monetarna će politika nastaviti biti ključno sidro stabilnosti makroekonomskih kretanja u Hrvatskoj. Od vanjskih čimbenika očekujemo nastavak turbulencija u eurozoni. Ta zona bi trebala u idućoj godini rasti 1,5 posto (prema službenim prognozama EU), a na taj će rast pozitivno utjecati dinamično njemačko gospodarstvo.

Potrebno je više optimizma
Kriza eurozone neće se u kratkom roku smiriti. No ta kretanja ne bi trebala utjecati na hrvatsko gospodarstvo niti na stabilnost našega financijskog sustava. Bankarski je sustav u Hrvatskoj izuzetno visokokapitaliziran te uz strogu superviziju HNB-a jamči da iz tog sektora sigurno neće biti negativnih iznenađenja u sljedećoj godini. Isto tako ne očekujemo dinamičan rast kredita ponajprije zbog nedostatka odgovarajuće kreditno sposobne potražnje, bilo stanovništva, bilo poslovnog sektora. Što se tiče godine koja izmiče, nju bismo okarakterizirali kao godinu nastavka pada BDP-a, ali i kao godinu propuštenih prilika da se naprave radikalnije i nužne strukturne reforme. Vjerojatno će biti najbolje da je što prije zaboravimo i sa što više optimizma se nastojimo okrenuti budućnosti. Kako kaže stara maorska poslovica: Okrenimo lice suncu i sjene će pasti iza nas.

Marko Škreb, glavni ekonomist Privredne banke Zagreb