Domaće tržište kapitala u ovoj se godini ne može pohvaliti ni rastom, ni optimizmom ni razvojem. Promatrajući situaciju na tržištu, nema napretka. “Vjerojatno smo se svi nadali da će ova burzovna godina biti pozitivna. Očekivale su se stanovite reforme koje bi potaknule gospodarstvo i donijele nužan optimizam.

Nažalost, promjene u koje se išlo nisu bile dostatne da bi se to i dogodilo pa se sukladno tome rast nije ostvario“, smatra Roman Rinkovec, investicijski savjetnik brokerske kuće Credos. ”Bitno loša godina, prožeta pesimizmom i negativnim trendovima, bila je u suprotnosti s općim pozitivnim trendovima i sentimentom na razvijenim tržištima i najvećim tržištima u razvoju“, kaže Hrvoje Japunčić iz Trcin vrijednosnica. ”No s druge strane negativni trendovi i sentiment bili su, a nažalost i jesu, u uskom odnosu s hrvatskim političkim i makroekonomskim okvirima, situaciji i danim perspektivama zemlje“, ističe Japunčić. Čini se kako loša opća situacija u gospodarstvu, ne provođenje mjera i nejasan cilj kretanja drastično utječu na ulagače i njihovu aktivnost na burzi. ”Puno toga je propušteno, ali ono osnovno je da i dalje ne znamo što zapravo želimo. I dalje nije jasno konstatirano koje su to naše komparativne prednosti u odnosu na druge, ili barem u čemu bismo doista mogli biti konkurentni. Kada bismo o tome zauzeli čvrst stav, onda bismo mnogo lakše mogli otkriti ‘pravi put prema putu izlaska iz krize’”, kaže Rinkovec. Upozorava kako je krajnji trenutak da odlučimo kakve investicije želimo, a zatim ćemo lako doći do investitora koji su to spremni pratiti, i to na potpuno transparentan način.

“S druge strane svakako treba pozdraviti to što se ove godine doista krenulo u borbu protiv sveopće korupcije pa smo u tom smislu, nesumnjivo, na dobrom putu, ali ipak daleko od cilja”, kaže Rinkovec. No ako je ova godina propuštena, možemo li se nadati da iduća biti bolja? Domaći burzovni stručnjaci nisu optimistični. “Nažalost, mislim da će eventualni pozitivni rezultati i trendovi u Hrvatskoj u 2011. biti posljedica ‘vanjskih’ faktora i/ili tržišta, a ne posljedica naših internih promjena i aktivnosti”, kaže Japunčić. “Upravo ono što smo propustili učiniti u ovoj godini ne bismo smjeli propustiti obaviti u novoj. No sve govori u prilog tome da na to i dalje nismo spremni. Bojim se da stav kako će sve naše probleme riješiti ulazak u EU ‘ne drži vodu’, a to nam već duže vrijeme tumače i sve vjerodostojne ili manje vjerodostojne ‘bjelosvjetske’ financijske institucije”, kaže Rinkovec. Ističe kako je naša situacija u mnogočemu bliska europskim zemljama koje u posljednje vrijeme imaju problema s ‘bančenjem’ prethodnih godina. “Vrijeme je, ako ništa drugo, da se općenito riječi kriza i stagnacija zamijene s radom, odgovornošću i pozitivizmom. Kako bi današnja medicina rekla, sve polazi od ‘glave’ i valja stvoriti pozitivno ozračje, a onda će unutarnji procesi riješiti probleme i bez vanjske pomoći”, kaže Japunčić. “Ipak, vrlo je vjerojatno da će dionice kupljene po današnjim cijenama mnogima donijeti razlog za zadovoljstvo u budućnosti. Razlog neočekivanja, već nade u to, jedino je činjenica da su mnoga tržišta ove godine zabilježila priličan porast cijena pa se doista može dogoditi da se i nas netko sjeti”, zaključuje Rinkovec. No osim opće depresije, letargije i ostalih negativnih epiteta na domaćem tržištu kapitala, ipak je bilo nekih promjena. Jedna od njih je i uvođenje “market makinga” na Zagrebačkoj burzi. Goran Hoblaj, voditelj Odjela vlastitog trgovanja u Erste VP, ističe “kako je od interesa za hrvatsko tržište kapitala i investitore u hrvatske dionice da početkom sljedeće godine zaživi ‘Prime market’ na Zagrebačkoj burzi”.