Nakon usvajanja Općega poreznog zakona očekujemo da se Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi usvoji do kraja rujna. Od tada će nam trebati, procjenjujemo, šest mjeseci za čišćenje gospodarstva od neurednih tvrtki i rješavanje dubioza pa će ova dva zakona s punom primjenom krenuti od drugoga kvartala 2013. godine, poručio je ministar financija Slavko Linić okupljenim poduzetnicima, ekonomskim i pravni stručnjacima, studentima i novinarima na okruglom stolu koji su 4. srpnja organizirali HUP, tjednik Lider i Zagrebačka škola ekonomije i managementa. Osim ministra Linića sudionici okruglog stola su bili Ivan Miloloža, v. d. predsjednik HUP-a, zakone su s poreznog aspekta komentirali mr. sc. Hrvoje Zgombić, dr. sc. Vlado Brkanić i dr. sc. Paško Anić, zatim s trgovačkoga pravnog aspekta prof. dr. sc. Zlatko Ćesić, s javno financijskog aspekta prof. dr. sc. Đuro Njavro i dr. sc. Velimir Šonje te s ustavno pravnog aspekta prof. dr. sc. Zvonimir Lauc. Unatoč iskazanoj rezervi poduzetnika i okupljenih stručnjaka o proceduri donošenja i o efektima primjene tih zakona u praksi ministar Linić je odlučno ustvrdio da je mjera kontrole isplate plaća u bruto iznosu dala rezultate pa je uvjeren da će zakoni također ostvariti željeni rezultat, a to je prije svega smanjenje nelikvidnosti i nereda u platnom sustavu.

Rokovi plaćanja
Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi važan je za rješavanje problema nelikvidnosti i nesolventnosti, a uz ostalo uvodi predstečajnu nagodbu koja zapravo zamjenjuje predstečajni postupak. Nagodba bi trajala 120 dana, mora je predložiti dužnik s planom restrukturiranja tvrtke i dugova, a vodi je Ministarstvo financija i Fina. Ako se ne dogovore u tom roku, onda nikada i neće te slijedi stečaj s likvidacijom, kazao je Linić. Utvrđuju se i rokovi plaćanja računa od 60 dana, a za državu 30 dana, kao i za plaćanje PDV-a od 30 dana, a ako uspiju, kako je kazao, posložiti proračun za iduću godinu, možda bi to moglo biti produljeno na 45 dana. “Stvorila se kriva predodžba među poduzetnicima i u javnosti oko dijela zakonskog rješenja koje se odnosi na proboj pravne osobnosti. Tvrdim da će ovrhe na osobnu imovinu poduzetnika ići samo u slučajevima kada poduzetnik izigrava zakon i radi nezakonite radnje. Imamo situaciju da netko osnuje novu tvrtku i na nju prebaci radnike i imovinu, a na staroj tvrtki ostavi dugove pa onda još iz nove tvrtke isplaćuje dividendu – taj čovjek krši zakon i odgovarat će svojom imovinom za štetu. Mi takve radnje vidimo iz sustava OIB-a i to ćemo kažnjavati, sada u kratkom Upravnom postupku”, rekao je Linić. Porezni stručnjaci Hrvoje Zgombić, Vlado Brkanić i Paško Antić su se složili da zakoni pokazuju dobru namjeru Vlade za uvođenjem reda u sustav, ali da njima nećemo uspjeti jer ćemo zapeti u provedbenoj fazi. Velimir Šonje rekao je da se unatoč tom što zakoni u želji ubrzanja postupka zaobilaze pravosuđe naš temeljni problem ostaje pravosuđe i bez njegove reforme nećemo moći mnogo napraviti u sustavu.

Jasne obveze
Da porezna uprava neće biti sposobna provoditi ove zakone te da se Poreznoj upravi ovim zakonima daju preširoke ovlasti izjavio je Zlatko Ćesić, a Đuro Njavro predložio je da se neće ništa dogoditi i ako Vlada sada odustane od ovog prijedloga jer bi zbog njega mogli imati i problema s europskim institucijama.“HUP nije zaštitnik poduzetnika koji su se ogriješili o zakone i napravili štetu svojim vjerovnicima i radnicima. Hrvatska za godinu dana ulazi u Europsku uniju i zbog konkurentnosti gospodarstva potrebno je da bude uređena zemlja s jasnim obvezama”, izjavio je Ivan Miloloža. On je još jedanput pozvao ministra financija i čitavu Vladu da prihvate barem neke od sugestija stručnjaka koje su iznesene na okruglom stolu.