Tržište nekretnina, kako stambenih, tako i poslovnih, u Hrvatskoj snažno trpi posljedice krize jer se ne vide veći pomaci prema naprijed glede potražnje. Prema najnovijem izvještaju tvrtke Colliers International trenutačna ponuda slobodnoga uredskog prostora u Zagrebu, kao najznačajnijem na domaćem tržištu, iznosi 660.000 četvornih metara. Također Colliersovi stručnjaci smatraju da je završetak gradnje 25.000 kvadrata uredskog prostora na zagrebačkom području upitno zbog financijskih ili pravnih razloga. Usput napomenimo da je ove godine na tržište došlo tek 3600 četvornih metara uredskog prostora klase A.

Skromne transakcije
Optimizam glede tržišta uredskih prostora donekle pokazuje Tomislav Gregurić, komercijalni direktor King Sturgea, jer kaže da tržište ureda za zakup pokazuje prve znake oživljavanja nakon dugog razdoblja mirovanja. Mišljenja je da je većina poslovnih odluka vezanih uz poslovne prostore posljednjih godinu dana bila na ledu jer su zbog nejasnih gospodarskih izgleda menadžeri odgađali te odluke koliko god je bilo moguće. “Budući da se poslovanje ipak ne može zaustaviti, sada se pokreću prve transakcije. Njihov je obujam i dalje skroman u usporedbi s razdobljem od 2006. do 2008. godine, ali ipak ohrabruje”, objašnjava Gregurić. Dodaje da je za razliku od prethodnih godina, kad su tvrtke mijenjale stare urede za nove ili male urede za veće, sada većina transakcija motivirana željom za smanjenje troškova. “Zbog smanjenog opsega i postroženih uvjeta financiranja u izgradnji je razmjerno mali broj projekata, no uočili smo da se ‘developeri’ pripremaju za postkrizno razdoblje u očekivanju porasta potražnje i porasta cijena koji će uslijediti kad potražnja nadmaši ponudu na tržištu. Zrela faza pregovora o pristupanju EU zasad ne utječe na trendove ponude i potražnje”, istaknuo je Gregurić. Colliersovi stručnjaci su primijetili da se u prvoj polovici ove godine bilježi nešto veća potražnja za kupnjom poslovnih prostora, a smatraju da je to posljedica niže prodajne cijene koja je nastala kao rezultat ekonomskih promjena. Primijetili su i zanimanje stranih tvrtki koje dolaze prvi put na hrvatsko tržište, ali još nema znatnije količine tih zahtjeva. “Zagrebačko tržište je pretrpjelo 30 posto povećanja slobodnog prostora u prvoj polovici 2010. u usporedbi s istim razdobljem u 2009. godini. Najviše se traže manji uredi veličine do 200 četvornih metara kao i oni između 400 do 500 četvornih metara, bilo za najam ili za kupnju”, objasnila je Ivana Mihaljević, konzultantica iz Odjela za investicijsko i korporativno savjetovanje u Colliers Internationalu.

Povoljnije za zakupce
Istog su mišljenja i stručnjaci za nekretnine u King Sturgeu jer su primijetili porast nepopunjenosti prostora. “Volumen transakcija je teško procijeniti jer ne postoje javni podaci, ali sigurno je da se ne kreće više od deset posto od najboljih godina na uredskom tržištu. Znatan dio transakcija odnosi se na obnovu ugovora o zakupu, pri čemu zakupnici u pregovorima uglavnom ostvaruju povoljnije uvjete nego što su ih dobivali 2005. i 2006. godine”, objasnio je Tomislav Gregurić. Tržište stambenog prostora u Hrvatskoj i dalje bilježi samo silaznu putanju. “U Zagrebu postoje cijela naselja duhova, obujam transakcija je na najnižim razinama i ne vidi se spasonosno rješenje koje će otključati sadašnju pat-poziciju koja se odnosi na to da investitori očekuju previsoke cijene, a kupci preniske. Zbog gospodarske situacije, povećanja nezaposlenosti i nesigurnosti radnih mjesta ovaj će se trend nastaviti”, smatra Anastazija Darijević, voditeljica prodaje stambenih nekretnina u King Sturgeu. Kaže da se sada najbolje prodaju dvije kategorije stambenih nekretnina, odnosno stanovi do 50.000 eura za koje nije potrebno veliko kreditno zaduženje i stanovi iz kompenzacije po dampinškim cijenama. “Stvarnost je dokazala da, kao što je većina stručnjaka za nekretnine unaprijed upozorila, Vladine mjere vezane uz poticanje stanogradnje nisu utjecale na povećanje prodaje”, istaknula je Darijević. Valentina Vidović, savjetnica za stambene nekretnine u Colliers Internationalu, ističe pozitivan primjer potražnje za novogradnjom u centru Zagreba.

Traži se centar grada
“Iznimno su tražene i cijenjene novogradnje u središtu grada koje su vrlo rijetke. Razlog tomu je što spajaju inače nespojivo, a to je užitak života u centru grada i svemu što on predstavlja i podrazumijeva, s užitkom stanovanja u novoj, modernoj, komfornoj i luksuznoj stambenoj zgradi”, kaže Vidović. Nasuprot tome sjeverni dio grada je manje tražen. “Naime, nakon faze u kojoj je bio sinonim za kvalitetno stanovanje, pa i za uspjeh općenito, sjever je sada rjeđe tražen. Čini se da ono dobro što sjever pruža ne može nadomjestiti nedostatak sadržaja te ovisnost o prijevozu”, objasnila je Vidović. Mišljenja je i da je taj dio grada obilježila neprimjereno nekvalitetna i loša gradnja, često bez infrastrukture. Takve nekretnine ponegdje ne nude ništa više od sličnih u prigradskim naseljima, čak i manje. “Jedino što ih od prigradskih razlikuje jest neopravdano visoka cijena. Taj negativni trend doveo je do potrebe za revidiranjem pojma ‘urbana vila’, odnosno toga što ona jest, a što ni po kojoj osnovi to nije. Sve to za posljedicu ima nemogućnost plasmana gotovih stambenih jedinica i po godinu-dvije i više dana”, upozorava Vidović. Pozitivni pomaci nisu sinonim ni za tržište trgovačkih prostora. U King Sturgeu su zabilježili pad investicija u trgovačke projekte koje su znatno usporili i vrlo strogi uvjeti banaka koje od investitora traže velik udio vlastitoga kapitala koji se kreće čak do 30 ili 40 posto u projektu. Također banke traže visok postotak zakupljenih prostora prije početka gradnje od 50 do 70 posto. Osim toga kamatne stope banaka znatno su porasle radi povećanja gospodarskog i političkog rizika u državi.

Izlazak iz krize bit će težak

Sjever Zagreba više nije privlačan
Sjeverni dio metrpole, odnosno takozvana podsljemenska zona više ne privlači kupce kao prijašnjih godina. Taj dio grada došao je na lošiji glas zbog neprimjereno nekvalitetne i loše gradnja, koja je često bila bez sve potrebne infrastrukture. Takve nekretnine ponegdje ne nude ništa više od sličnih u prigradskim naseljima.

Nema promjene preko noći
Tea Dujmović, voditeljica “retail” odjela King Sturgea smatra da za dobre projekte nije teško naći zainteresirane zakupce, dok će problem zasigurno nastati kod onih projekata koji nisu dovoljno atraktivni. “Izlazak iz recesije u Hrvatskoj može se tek očekivati jer se hrvatska ekonomija neće promijeniti preko noći, no vjerujemo da bi se krajem godine mogle očekivati naznake pozitivnih promjena”, zaključila je Dujmović.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?