Razumijemo da je naša odluka izazvala nezadovoljstvo kod hrvatskih tvrtki koje su u Vojvodini ugovorile proizvodnju šećerne repe, no Vlada Srbije uvela je u petak tromjesečnu zabranu izvoza šećerne repe, soje i suncokreta i ona ostaje na snazi. Suša je njihov urod smanjila za više od 50 posto, kako bi zaštitili domaće tržište morali smo zabraniti izvoz,” pojasnio je odluku svoje Vlade srpski ministar poljoprivrede Goran Knežević, ovaj vikend u Biogradu za vrijeme održavanja 59. svjetskog natjecanja u oranju.

Na izravan upit znači li to da ni osječko Žito koje u Vojvodini ima oranice u vlasništvu ne može ovogodišnji urod šećerne repe prebaciti u svoje matične pogone Knežević je ustvrdio da “nitko pa ni hrvatski proizvođači u sljedeća tri mjeseca ni uz carinu ne mogu iz Srbije izvoziti šećernu repu, soju i suncokret”. U Biogradu je, otkrio je, o tom problemu razgovarao i s predsjednikom Ivom Josipovićem kojemu nije mogao zajamčiti kakav će rasplet oko zabrane uslijediti istekom tri mjeseca. Nije im drago što su uveli zabranu, kaže Knežević, no morali su zaštititi nacionalni interes.Viro, Sladorana i Osječka šećerana već dugo u Vojvodini ugovaraju proizvodnju šećerne repe, u 2012. ugovorile su otkup sa 8000 hektara što je 12 posto ukupne proizvodnje te sirovine u Srbiji. Upućeni pak tvrde da je suša samo “pokriće” za ovu odluku nove srpske Vlade te da je glavni razlog zabrane zapravo to što hrvatske tvrtke kooperantima tonu šećerne repe plaćaju po 50 eura dok lokalni proizvođač srpski kralj šećera Miodrag Kostić dobavljačima tonu plaća tek 35 eura, a ima kapacitete u kojima može preraditi ukupnu proizvodnju šećerne repe.Hrvatski ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina uzda se pak, kazao nam je, u Europsku komisiju koja je, po Jakovini, već Beogradu poslala signal upozorenja. Naime, Italija je najveći kupac sirovina čiji je izvoz Srbija zabranila pa će Komisija primarno štiteći gospodarski interes svoje članice posredno zaštititi i hrvatske šećerane, očekuje Jakovina.Knežević se istom prigodom pohvalio da Srbija ostvaruje suficit na izvozu hrane ne samo sa zemljama CEFTE već i EU te Rusijom. Nova srpska Vlada, kazao je, poljoprivredu smatra strateškom granom i stoga užurbano priprema nove projekte i zakone. Tako će, najavio je, i iz hrvatskog zakona o potporama preuzeti dobra rješenja. Srbija obrađuje pet milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta (Hrvatska samo milijun) i za ovu godinu, prema izjavi ministra Kneževića, svojim poljoprivrednicima namjerava isplatiti 250 milijuna eura poticaja. Neće poticati broj obradivih hektara, glavni parametri kod davanja novca bit će količina i kakvoća proizvodnje. Do 2014. ukupan godišnji iznos potpora namjeravaju dignuti na pet posto od visine nacionalnog BDP-a, naglasio je Knežević.Za razliku od Hrvatske Srbija je stanje u robnim rezervama otkrila javnosti na Internetu. Ministar je tek mjesec dana, podsjeća Knežević, a jedan od njegovih prvih poteza bila je inventura i objava podataka o robnim zalihama. Takav pristup Knežević smatra važnim za vođenje agrarne politike. Rezultat inventure donio je zabranu izvoza tri strateške sirovine. Kukuruz, kaže, nisu stavili na listu, ocjenjuju da unatoč suši urod neće podbaciti.