Prema proklamiranim vladinim ciljevima, malo poduzetništvo i visoke tehnologije trebale bi biti dobitna kombinacija za razvoj hrvatske ekonomije jer je IT industrija u svakoj državi nositelj “ekonomije znanja” na kojoj počiva moderan ekonomski razvoj. Ipak, unatoč relativno velikom broju IT tvrtki, taj segment hrvatskoga gospodarstva pati od nedostatka jasne strategije razvoja, smatra Hrvoje Vrdoljak, 27-godišnji vlasnik zagrebačke tvrtke Artkod. “Hrvatski IT sektor na prilično je visokoj razini u konzumerističkom smislu, pa se slobodno može reći da se prate trendovi.

Ni lipe za reklame
Međutim, u produktivnom smislu, u Hrvatskoj softverska industrija zapravo ne postoji jer nema plana razvoja te djelatnosti na nacionalnoj razini. Zbog toga većina kvalitetnoga programerskog kadra odlazi raditi u inozemstvo“, otkriva svoje viđenje hrvatskog IT sektora Vrdoljak. Njegova poslovna priča u počecima je bila slična tisućama drugih primjera mladih ljudi koji se bave internetskim biznisom. ”Web dizajnom počeo sam se profesionalno baviti 2001. godine u jednoj tvrtki, no ubrzo sam se odlučio osamostaliti. Isprva sam radio web aplikacije kao ‘free-lancer’ za brokerske kuće, no 2006. odlučio sam otvoriti svoju tvrtku kako bih mogao nastaviti surađivati s klijentima iz financijskog sektora. Moglo bi se reći da su me oni ‘natjerali’ da otvorim tvrtku“, kazao je Vrdoljak. Otvorivši Artkod, tvrtku za izradu web aplikacija, Vrdoljak je nastavio surađivati s brokerskim kućama izrađujući specifična web rješenja. ”Za brokerske kuće, poput Abacus brokera, Argus vrijednosnica i Apexa izrađivali smo specijalizirane internetske stranice primjerene njihovim potrebama. To su zapravo bili mali alati za brokere i ulagače“. Međutim, popis klijenata s vremenom se proširio i na druge sektore osim financijskog. Prema Vrdoljakovim riječima, Artkod ima oko sto klijenata, a neki od njih dolaze iz glazbene industrije, poput IDM Musica ili Aquarius Recordsa. ”Od ostalih klijenata mogao bih navesti tvrtku za barkodiranje GS-1 Croatia te Depol komunikacije“, kaže Vrdoljak. Zanimljivo je i to da tvrtka s tolikim brojem klijenata u reklamiranje nije uložila ni kune. ”Svi klijenti došli su kod nas putem preporuke drugih zadovoljnih klijenata tako da uopće ne trebamo marketing u klasičnom smislu te riječi, a tako će i ostati jer imamo proizvode koji ne trebaju poseban marketing. Ciljani marketing jedino dolazi u obzir u budućnosti”, kazao je Vrdoljak.

Nakon utemeljenja tvrtke 2006. posao je u sljedeće dvije godine polako rastao, pa je Artkod prošle godine dobio konkretnije obrise. “Prošla je godina bila prekretnica u našem poslovanju. Preselili smo se u poslovne prostore u strogom središtu grada i zaposlili dvojicu odličnih web programera i dizajnera. Zbog preseljenja u poslovni prostor cjelokupnu dobit od 250.000 kn prihoda uložio sam u opremu i ljude”, tvrdi Vrdoljak. Što se tiče poslovanja u recesijskoj 2009., rezultati bi mogli biti još i bolji potvrđujući tako tezu s početka teksta o mjestu IT industrije u europskim i svjetskim ekonomijama. “Za sada sam vrlo zadovoljan pa bi 2009. mogla biti čak dvostruko bolja nego 2008. što se obujma posla tiče. No nelikvidnost u gospodarstvu polako nam predstavlja problem jer nam klijenti za naše usluge plaćaju tek nakon dva do tri mjeseca iako je rok plaćanja osam dana”, rekao je Vrdoljak i dodao kako će u dogledno vrijeme vjerojatno zaposliti još web programera. “Vrlo bismo rado zaposlili i programerke, no žene su, prilično iznenađujuće, iznimno rijetke u ovom poslu”. Poseban je problem i vrlo jaka konkurencija u ovom poslu. Naime, osim tvrtki za web dizajn postoji i cijeli niz samostalnih dizajnera koji često rade “u fušu” i ispod cijene. Iako je njihova kvaliteta i stručnost katkad upitna, na takvom “sivom tržištu” često se mogu naći i vrlo kvalitetni web dizajneri. Međutim, zahtjevnije projekte ipak nitko ne može iznijeti sam na svojim leđima koliko god bio stručan, smatra Vrdoljak. Osim web stranica različite razine složenosti, Artkod se ipak po nečemu izdvaja od stotina drugih tvrtki i pojedinaca koji se bave tim poslom u Hrvatskoj. “Osim web aplikacija koje izrađujemo za klijente, razvili smo i vlastito CMS rješenje pomoću kojeg naši klijenti mogu sami uređivati svoje internetske stranice. CMS rješenje o kojem govorim razvili smo ove godine, a sada ga nadograđujemo, ovisno o potrebama klijenata”, tvrdi Vrdoljak. Prema njegovim riječima, CMS rješenje nadograđivat će se još godinama zbog brzih promjena trendova u web industriji.

Budućnost u inozemstvu
Upravo ti trendovi o kojima govori Vrdoljak određuju budućnost tvrtke, ali i cjelokupnoga hrvatskog IT sektora na neki način. Naime, tvrditi što će se u tom sektoru dogoditi za dvije godine i na temelju toga raditi planove vrlo je teško. Ipak, Artkod njegov vlasnik u bliskoj budućnosti vidi na inozemnom tržištu.“Teško je reći kako će Artkod izgledati u srednjoročnom razdoblju. U svakom slučaju planiramo se proširiti i što se tiče obujma posla, broja zaposlenih, ali i tržišta. Naime, softver koji razvijamo nakon lansiranja na hrvatskom tržištu lako se može lokalizirati i ponuditi na inozemnom tržištu”, rekao je Vrdoljak, ne mogavši ući u detalje jer je softver još u ranoj fazi razvoja. Imajući u vidu golem razvoj i još veći potencijal interneta, tržišna budućnost za Artkod nije upitna.

Ponude

Veliki predatori
U današnjim ekonomskim uvjetima tvrtke s dobrom idejom, a samim time i perspektivom razvoja, već u početnoj fazi poslovanja kupe veće kompanije ili investicijski fondovi. Vrdoljak tvrdi da se takav slučaj njemu već dogodio. “Već sam imao ponudu da prodam tvrtku, i to netom nakon što sam osnovao Artkod. Ponudu sam odbio jer je ipak došla prebrzo, a ja sam se želio okušati u privatnom biznisu. Da se slična ponuda ponovi, razmislio bih, a da li bih prihvatio, ovisi o detaljima ponude”, zaključuje Hrvoje Vrdoljak.