EN DE

Socijalni dijalog nikada nije bio upitan za HUP

Autor: Poslovni.hr
07. srpanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Konsenzus o radnom zakonodavstvu višegodišnji je prijedlog poslodavaca na koji nema odgovora

Izvršni odbor HUP-a na svojoj redovitoj sjednici održanoj u ponedjeljak 28. lipnja raspravljao je o aktualnoj ekonomskoj situaciji u zemlji, posebice pod svjetlom daljnjeg usporavanja gospodarske aktivnosti, što je vidljivo iz smanjenja industrijske proizvodnje i domaće potražnje mjerene padom trgovine u maloprodaji. Ti trendovi imaju potencijalno vrlo negativan utjecaj na razinu domaće zaposlenosti u realnom sektoru, a posljedično imaju dalekosežne učinke na dinamiku punjenja državnog proračuna, pa time i ispunjavanja obveza središnje države, među kojima su svakako i mirovine i plaće zaposlenih u javnom sektoru i državnoj upravi.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Preduvjeti
S tog naslova hrvatski poduzetnici podržavaju ostvarivanje stabilizacijskih mjera iz Programa gospodarskog oporavka kojim bi se zaustavilo negativne ekonomske trendove i stvorilo temelje za gospodarski oporavak. Ova podrška ima praktični, a nikakav politički cilj podrške bilo koje političke opcije. Ona je u prvom redu usmjerena na očuvanje radnih mjesta i na opstanak poduzeća, što su, vjerujemo, zajednički ciljevi svih, i političkih i drugih društvenih čimbenika u zemlji. Na sjednici Izvršnog odbora bilo je riječi i o raspravama o Zakonu o radu i referendumu. Zajednički je zaključak svih članova Izvršnog odbora HUP-a da socijalni dijalog nikada nije bio upitan za HUP, ali da bi on bio produktivan i učinkovit, moraju se stvoriti neki preduvjeti. Za socijalni dijalog vrlo je važna sektorska organizacija, i poslodavaca i sindikata. Nažalost, trenutačno je u našoj zemlji samo jedna sindikalna središnjica (SSSH) organizirana na taj način. Druga važna pretpostavka jest utvrđivanje uloge sindikata u javnom, odnosno privatnom sektoru. Naime, u javnom sektoru poslodavac je Vlada koja je ujedno i izvršna vlast te bi se pregovori sindikata javnog sektora morali odvijati s njihovim poslodavcem, odnosno državom. Kad se govori o Zakonu o radu, očigledno je da on danas nikome ne odgovara. Podsjećamo da je upravo HUP tijekom prilagodbe ZOR-a europskim direktivama predlagao da se otvore i interesna pitanja, ali ni sindikati ni Vlada u tom trenutku nisu bili za taj naš prijedlog. Ovako važan zakon mijenja se samo ako postoji konsenzus. I tada smo upozoravali da nas kompromis neće nikamo dovesti, što je uostalom pokazala dosadašnja praksa, pa uostalom i sadašnje potpisivanje zahtjeva za referendum. Ako pak nema snage za konsenzus svih strana, onda treba jasno i argumentirano javnost izvijestiti tko nije spreman za dogovor.

Izvršni odbor HUP-a na svojoj redovitoj sjednici održanoj u ponedjeljak 28. lipnja raspravljao je o aktualnoj ekonomskoj situaciji u zemlji, posebice pod svjetlom daljnjeg usporavanja gospodarske aktivnosti, što je vidljivo iz smanjenja industrijske proizvodnje i domaće potražnje mjerene padom trgovine u maloprodaji. Ti trendovi imaju potencijalno vrlo negativan utjecaj na razinu domaće zaposlenosti u realnom sektoru, a posljedično imaju dalekosežne učinke na dinamiku punjenja državnog proračuna, pa time i ispunjavanja obveza središnje države, među kojima su svakako i mirovine i plaće zaposlenih u javnom sektoru i državnoj upravi.

Preduvjeti
S tog naslova hrvatski poduzetnici podržavaju ostvarivanje stabilizacijskih mjera iz Programa gospodarskog oporavka kojim bi se zaustavilo negativne ekonomske trendove i stvorilo temelje za gospodarski oporavak. Ova podrška ima praktični, a nikakav politički cilj podrške bilo koje političke opcije. Ona je u prvom redu usmjerena na očuvanje radnih mjesta i na opstanak poduzeća, što su, vjerujemo, zajednički ciljevi svih, i političkih i drugih društvenih čimbenika u zemlji. Na sjednici Izvršnog odbora bilo je riječi i o raspravama o Zakonu o radu i referendumu. Zajednički je zaključak svih članova Izvršnog odbora HUP-a da socijalni dijalog nikada nije bio upitan za HUP, ali da bi on bio produktivan i učinkovit, moraju se stvoriti neki preduvjeti. Za socijalni dijalog vrlo je važna sektorska organizacija, i poslodavaca i sindikata. Nažalost, trenutačno je u našoj zemlji samo jedna sindikalna središnjica (SSSH) organizirana na taj način. Druga važna pretpostavka jest utvrđivanje uloge sindikata u javnom, odnosno privatnom sektoru. Naime, u javnom sektoru poslodavac je Vlada koja je ujedno i izvršna vlast te bi se pregovori sindikata javnog sektora morali odvijati s njihovim poslodavcem, odnosno državom. Kad se govori o Zakonu o radu, očigledno je da on danas nikome ne odgovara. Podsjećamo da je upravo HUP tijekom prilagodbe ZOR-a europskim direktivama predlagao da se otvore i interesna pitanja, ali ni sindikati ni Vlada u tom trenutku nisu bili za taj naš prijedlog. Ovako važan zakon mijenja se samo ako postoji konsenzus. I tada smo upozoravali da nas kompromis neće nikamo dovesti, što je uostalom pokazala dosadašnja praksa, pa uostalom i sadašnje potpisivanje zahtjeva za referendum. Ako pak nema snage za konsenzus svih strana, onda treba jasno i argumentirano javnost izvijestiti tko nije spreman za dogovor.

Bolni rezovi
Kad je riječ o radnom zakonodavstvu, ali i socijalnom dijalogu, HUP smatra da reforme treba ubrzati i proširiti jer su one preduvjet za stvaranje okruženja u kojem će i radnici i poslodavci imati jasnu sliku svoje perspektive. Ta je slika važna i za naše radnike koji se brinu o svojim radnim mjestima, ali i poslodavce kojima je stalo da razvijaju poslovanje u uvjetima koji će biti slični onima u zemljama s čijim se ponudama natječemo na domaćem i inozemnom tržištu. Na strankama vladajuće koalicije, ali i na svim opozicijskim strankama leži velika odgovornost da sveukupnu hrvatsku javnost objektivno informiraju o svim problemima i mogućim rješenjima. Sadašnji taktični probitak u konačnici može imati vrlo negativne učinke na hrvatsko gospodarstvo, na razinu zaposlenosti i na konkurentnost nacionalne ekonomije. Time bi se učinila dugotrajna šteta, čije bi posljedice svi osjećali. Hrvatska se mora suočiti s nadolazećim vrlo bolnim rezovima koje moramo učiniti kako bismo ozdravljeni iskoračili dalje. Za to će trebati razumijevanje i odgovoran odnos svih nas: poslodavaca koji trebaju uložiti dodatan napor u pronalaženju novih poslova i novih tržišta uz dodatan napor na zadržavanju sadašnje razine zaposlenosti, potom političkih stranaka koje se moraju odgovorno odnositi prema općem dobru i razmišljati o budućnosti zemlje, a ne samo o tome kako zadržati ili osvojiti vlast, zatim sindikata kojima bi glavni cilj trebao biti borba za nova radna mjesta. Hrvatskoj uistinu treba novi iskorak. Potreban je zajednički napor, znanje i dogovor da ga se i napravi. Uvjereni smo da imamo znanja i snage da uredimo zemlju i učinimo je puno atraktivnijom za poslovanje i življenje.

Autor: Poslovni.hr
07. srpanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close