Hrvatska je u 2011. proizvela 2,5 milijuna litara domaćeg brendija, pića koje nakon srpnja 2013. i pristupanja u EU pod tim imenom više ne može biti u prodaji na zajedničkom tržištu. Istodobno je proizvedeno manje od milijun litara šljivovice i travarice, rakija koje imaju zajamčenu tržišnu budućnost s obzirom da su obje na razini EU zaštićene kao tradicionalni hrvatski proizvodi. Iako je domaći brendi danas i na lokalnom tržištu i u regiji tražena roba proizvođači vrlo brzo moraju odlučiti hoće li mijenjati ime pića ili tehnološki postupak, a obje opcije povećavaju im ionako skupe troškove proizvodnje.

S druge strane proizvodnja rakija, posebno voćnih gdje bi mnogi mali proizvođači mogli naći tržišne niše i sigurnu budućnost, upravo radi visokih troškova nije motivirajuća odnosno, mahom je u sivoj zoni. Na nelegalnu proizvodnju i prodaju godišnje otpada oko 40 posto količina, kaže Jasna Čačić, direktorica Gospodarsko-interesnog udruženja proizvođača pića Hrvatske (GIUPPH). Dodaje kako je to “vrlo obazriva procjena, neki misle da sivim tržištem kola znatno veća količina pića iz kućne proizvodnje.” Najniža trošarina po hektolitru čistog alkohola u EU iznosi 550 eura u Hrvatskoj 700. Nakon pristupanja EU naše trošarine ne mogu biti manje već samo veće. Litra alkohola u prosjeku je danas opterećena s 22 kune koje kroz trošarine pune proračun. GIUPP je, ističe, u više navrata od Vlade tražio neka do ulaska u EU snizi trošarine i otvori prostor domaćoj proizvodnji za jačanje konkurentnosti kako bi spremnija dočekala tržišnu utakmicu na zajedničkom tržištu no, nijedna Vlada nije imala razumijevanja. Obveza da proizvođači PDV uplate u proračun odmah po ispostavljenoj fakturi, a ne kada kupac plati isporučenu količinu, možda je čak i veći problem od trošarina, dodaje. Podsjeća i na nedorečenost operativnih programa podizanja voćnjaka koji su stasali u rod no, vlasnici nemaju novca za investiranje u preradu i proizvodnju voćnih rakija. U 2011. prema podacima GIUPP-a ukupno je proizvedeno 10,3 milijuna litara jakih alkoholnih pića, četiri posto manje nego 2010. Pad proizvodnje traje od 2007. godine.

Bilanca u minusu

Izvoz u ‘omči’ uvoza
Tijekom 2011. u izvozu je prodano 3,8 milijuna litara jakih alkoholnih pića što je 13 posto manje od rezultata ostvarenoga u 2010. Čak 38 posto pića prodano je potrošačima u BiH, po 15 posto u Makedoniju i Njemačku dok se s gotovo 10 posto lani među najveće kupce prvi puta uvrstila i Slovačka. I uvoz je prošle godine pao no, samo šest posto pa je domaće tržište tako lani konzumiralo 5,2 milijuna litara jakih alkoholnih pića. Na Njemačku otpada 24 posto uvoza, Veliku Britaniju 20, Italiju 13 i SAD 6,5 posto. Izvozom je ostvaren prihod od 12,2 milijuna dolara dok je na uvoz potrošeno čak 26,3 milijuna USD.