EN DE

Slabo povlačenje novca jer nema potpore banaka

Autor: Poslovni.hr
16. srpanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Prosjek EU u povlačenju iz strukturnih i Kohezijskog fonda je oko 50 posto, no neke su zemlje, poput Rumunjske, dosegle samo 8 posto apsorpcije. Hrvatska je, prema lanjskim podacima, bila bliže Rumunjskoj nego EU-prosjecima; od 2007. do sredine 2011. s korisnicima IPARD-a bilo je ugovoreno samo 8,5 posto sredstava, a isplaćeno 3,85 posto, pa da to ne bi ostalo tako i u 2016., kad će se još ugovarati IPA, a još više da ne propadne novac iz strukturnih i Kohezijskog fonda, Hrvatska se mora ozbiljno primiti posla.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Pomaka ima jer je, prema podacima Centra za EU, za IPARD ugovoreno ukupno 146 projekata s potporom od 43 milijuna eura, a još ih je 69 s potporom od 31 milijun eura u postupku ugovaranja, piše Banka. Kad se to zaključi, bit će ugovoreno gotovo 50% raspoloživog novca u IPARD-u. U postpristupnim fondovima korisniku se poticaji isplaćuju nakon provedenog projekta, što je načelo prema kojem funkcionira i IPARD (gdje poticaji dosežu 50 i više posto vrijednosti projekta), jedan od fondova koji su Hrvatskoj sada dostupni. Jedan od problema koji je razotkrio IPARD jest mehanizam naknadne isplate na temelju podnesenih plaćenih faktura i ishođenih dozvola za investiciju.“Uloga poslovnih banaka se mijenja i one postaju važan čimbenik tijekom provedbe projekta, jer bez odobrenoga kredita investitor ne može provesti projekt”, naglašava Goranka Crnković, voditeljica EU-deska u Erste banci. Pokazalo se da se sredstva IPARD-a, koja bi se na temelju ugovora potpisanog s Agencijom za plaćanja trebala vratiti poduzetniku nakon provedenog ulaganja, u bankama ne mogu u potpunosti smatrati kolateralom, objašnjava Crnković, jer nema jamstva da će taj novac doista biti isplaćen. Zbog administrativnih razloga da se isplata IPARD-ove potpore ne može automatski podrazumijevati banke su takve klijente tretirale kao rizične. Mogućnost isplate sredstava na podračun ili namjenski depozit, o čemu se sada razgovara, donijela bi velike pomake. O tom se mehanizmu, koji treba odobriti EK, razgovara u okviru IPARD-a, no Crnković smatra da bi on mogao biti primjenjiv za sve postpristupne programe. (pd)

Prosjek EU u povlačenju iz strukturnih i Kohezijskog fonda je oko 50 posto, no neke su zemlje, poput Rumunjske, dosegle samo 8 posto apsorpcije. Hrvatska je, prema lanjskim podacima, bila bliže Rumunjskoj nego EU-prosjecima; od 2007. do sredine 2011. s korisnicima IPARD-a bilo je ugovoreno samo 8,5 posto sredstava, a isplaćeno 3,85 posto, pa da to ne bi ostalo tako i u 2016., kad će se još ugovarati IPA, a još više da ne propadne novac iz strukturnih i Kohezijskog fonda, Hrvatska se mora ozbiljno primiti posla.

Pomaka ima jer je, prema podacima Centra za EU, za IPARD ugovoreno ukupno 146 projekata s potporom od 43 milijuna eura, a još ih je 69 s potporom od 31 milijun eura u postupku ugovaranja, piše Banka. Kad se to zaključi, bit će ugovoreno gotovo 50% raspoloživog novca u IPARD-u. U postpristupnim fondovima korisniku se poticaji isplaćuju nakon provedenog projekta, što je načelo prema kojem funkcionira i IPARD (gdje poticaji dosežu 50 i više posto vrijednosti projekta), jedan od fondova koji su Hrvatskoj sada dostupni. Jedan od problema koji je razotkrio IPARD jest mehanizam naknadne isplate na temelju podnesenih plaćenih faktura i ishođenih dozvola za investiciju.“Uloga poslovnih banaka se mijenja i one postaju važan čimbenik tijekom provedbe projekta, jer bez odobrenoga kredita investitor ne može provesti projekt”, naglašava Goranka Crnković, voditeljica EU-deska u Erste banci. Pokazalo se da se sredstva IPARD-a, koja bi se na temelju ugovora potpisanog s Agencijom za plaćanja trebala vratiti poduzetniku nakon provedenog ulaganja, u bankama ne mogu u potpunosti smatrati kolateralom, objašnjava Crnković, jer nema jamstva da će taj novac doista biti isplaćen. Zbog administrativnih razloga da se isplata IPARD-ove potpore ne može automatski podrazumijevati banke su takve klijente tretirale kao rizične. Mogućnost isplate sredstava na podračun ili namjenski depozit, o čemu se sada razgovara, donijela bi velike pomake. O tom se mehanizmu, koji treba odobriti EK, razgovara u okviru IPARD-a, no Crnković smatra da bi on mogao biti primjenjiv za sve postpristupne programe. (pd)

Autor: Poslovni.hr
16. srpanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close