Bez partnerskih odnosa i konsenzusa oko ciljeva između države i privatnog sektora nije moguć uspjeh u pokretanju gospodarstva i izlasku iz krize, zaključak je ovogodišnjeg, 16. Nacionalnog savjetovanja o gospodarstvu i poduzetništvu koje je krajem prošlog tjedna organiziralo Ministarstvo poduzetništva i obrta u Svetom Martinu na Muri, koje je ove godine okupilo oko 500 sudionika iz redova poduzetnika i institucija za razvoj poduzetništva, te lokalnih vlasti. “Za velike je investicije koje će pokrenuti razvoj potrebno i dosta vremena, što male poduzetnike i investicije čini još važnijima”, istaknuo je ministar poduzetništva Gordan Maras, otvarajući savjetovanje.

Ne manjka ideja
Poduzetnicima, ističe, ne manjka ideja, što potvrđuje i podatak o pristiglih više od 10 tisuća prijava za sredstva iz programa Poduzetnički impuls, ali se problemom pokazuje manjak kapitalizacije jer samo 20 posto poduzeća uspijeva zadovoljiti kriterije banaka za dobivanje kredita. Stoga je Vlada preko programa HBOR-a i HAMAG-a, spremna dijeliti rizik i trošak pokretanja projekata, poručio je poduzetnicima Maras. Dosad je u Hrvatskoj sve stajalo zbog činjenice da u državi nitko nije želio preuzimati rizik i taj je pristup, po ocjeni prvog potpredsjednika Vlade Radimira Čačića, nužno mijenjati. U ostvarenju tog velikog zadatka Čačić pojašnjava kako nema “čarobnog štapića” i promjene nisu izvedive preko noći, no realizirati se moraju. Prvi potpredsjednik poduzetnicima se požalio kako još uvijek “nitko ne preuzima odgovornost i sve se odlučuje na razini ministra i premijera”.

Josipović bi mijenjao svijest
Potrebu mijenjanja društvene svijesti nužnom vidi i predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, kojeg zabrinjava što je Hrvatska slabo rangirana na ljestvicama poduzetničke klime, a posebice se negativno osvrnuo na nepreuzimanje odgovornosti u upravljanju velikim i vrijednim resursima poput bivšeg vojnog kompleksa Kupari ili pak Prevlakom. Ministar Branko Grčić ipak je iskazao nešto svjetlije poglede na ukupnu gospodarsku situaciju. “Mnogo se govori o antipoduzetničkoj klimi nove Vlade, ali sve što smo odradili ide upravo ka jačanju poduzetništva, a na štetu najšireg kruga građana”, kazao je Branko Grčić, apostrofirajući i kako je Vlada već u provođenju više od 90 posto najavljenih mjera iz Plana 21.Na tragu tih rješenja, dodao je, sada počinje razmišljati i sama Europska unija. Na kritike kako je Kukuriku Vlada došla nespremna i kako se u opoziciji nije pripremala za novu ulogu, ministar Grčić poručuje kako opozicija niti ne može pripremati projekte.“Iluzorno je da bi mi kao opozicija pripremali projekte, za to treba kapaciteta i ljudi koji sudjeluju u tim procesima”, dodao je Grčić. No, ministarstvo regionalnog razvoja na čijem je čelu nakon tri i pol mjeseca danonoćnog rada do kraja lipnja imat će 500 milijuna kuna spremnih malih projekata, za koje su u tijeku natječaji. Problemom se u tom postupku, otkrio je, pokazuje javljanje malog broja poduzetnika, koji pri tom dostavljaju ponude s dampinškim cijenama. Ilustrirao je to natječajem za jedan projekt Ministarstva čija je procijenjena vrijednost 20 milijuna kuna, a za koji je zaprimljena ponuda u visini 13 milijuna kuna. Prihvaćanje te ponude može samo napraviti problem i samom poduzetniku i nama, dodao je Grčić. Prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić se pak osvrnuo i na situaciju s ulaganjima, naglasivši kako je tek HEP od velikih javnih društava spreman za ulaganja, a velik zadatak je i pridobiti strana ulaganja. Ona su dosad, kazao je, dolazila u monopole iz kojih se jednostavno povlačio profit, ali tu priču treba prebaciti na proizvodnju.Na upit kada će se izmijeniti zakon o poticanju ulaganja, kazao je kako taj prijedlog kasni zbog slabe koordiniranosti ministarstava, ali da slijede velike promjene u smislu uvođenja poticaja za ulaganja u turizmu i na kapitalna ulaganja.

Jamstva HAMAG-a
Velike promjene u davanju potpore poduzetnicima stižu iz Hrvatske agencije zamalo gospodarstvo. Ravnatelj HAMAG-a Darko Liović najavio je kako je jamstvo te institucije, koje dosad nije bilo dobro prihvaćeno od banaka sada postalo prvoklasno, bezuvjetno jamstvo. “Često su poduzetnici s dobrom idejom i Hamagovim jamstvom imali zatvorena vrata u bankama, no sada dobivaju u svoje ruke najkvalitetniji kolateral i institucionalnu pomoć u traženju partnera”, kazao je Liović. Poduzetnicima je predstavio i aktivnosti na izmjenama jamstvenih programa HAMAG-a, pa primjerice poduzetnici početnici više neće morati ići u poslovne banke, nego će im najprije HAMAG procijeniti vrijednost projekta. Zadovolje li, dobit će pismo namjere kojim im se unaprijed jamči potpora u bezuvjetno jamstvo na prvi poziv. HAMAG je u međuvremenu uspio ukloniti i biroktratske barijere, te skratiti procedure, a Liović je najavio i proširenje kreditora kojima će se poduzetnici moći obratiti. Među ostalim, do ljeta HAMAG bi trebao potpisati ugovore o suradnji s otprilike petnaest banaka, a osim bankama, poduzetnici će se za nabavu proizvodne opreme moći ubuduće obraćati i lizing kućama. Na raspolaganju će poduzetnicima također biti i činidbena jamstva za avans u iznosima do 7 milijuna kuna.

Apel iz HUP-a
Ministar financija Slavko Linić poduzetnicima je najavio da će Vlada nastaviti smanjivati terete gospodarstvu, te za iduću godinu tako planira za još dva postotna boda “olakšati” doprinose za zdravstvo, a želja je, dodao je, prepoloviti zdravstveni doprinos i taj teret prebaciti na drugu kategoriju oporezivanja. Među rijetkim kritikama ili preporukama Vladi koje se imalo prilike čuti na dvodnevnom savjetovanju apel je predsjednika HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika Petra Lovrića da se tumačenjima oko poduzetih mjera ne stvara podjele i sukobljava socijalne skupine, odnosno građane i poduzetnike. Potrebna je i veća komunikacija oko svih zakona koje se donosi”, upozorio je Lovrić.

Ulazak u EU

Profitirat će 40 posto malih poduzetnika
Hrvatski će poduzetnici ulaziti u EU u bitno drugačijim, nepovoljnijim makroekonomskim uvjetima nego što su bili u ranijim proširenjima EU, no prve indicije, prema podacima što ih je iznio konzultant na IPA projektima EU Robert McKean, ukazuju da će za poslovanje 50% poduzetnika članstvo u EU imati posve neutralan učinak. McKean pojašnjava kako je velik broj poduzetnika uhodan na svom tržištu, a procjene su da će 40 posto malih poduzetnika imati bolje poslovanje, dok će ih tek 10 posto imati smanjenje prihoda i otežano preživljavanje. Sama studija procjene učinaka priključenja EU je još u izradi i biti će objavljena krajem mjeseca, kao i podaci o stanju malog gospodarstva u Hrvatskoj. Prvi rezultati analize, kazao je McKean, ukazuju da su hrvatske male tvrtke i u doba krize najvitalniji dio poduzetništva – stopa preživljavanja malih tvrtki je 94 posto, naspram 52 posto kod mikro i 50 posto srednje velikih tvrtki, objavio je McKean.

Laureati

Mirovinski sustav

Zašto je trostupni mirovinski model pametniji nego što se misli?

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Najbolji srednji poduzetnik
Keramika Modus iz Vojnića, proizvođač keramičkih pločica

Najuspješniji mali poduzetnik
Almos iz Kutine, ljevaonica aluminijskog tlačenog lijeva

Najuspješniji mikro poduzetnik
Obrt za proizvodnju čarapa Judita iz Slavonskog Broda

Najuspješnija žena poduzetnica
Clarum iz Nove Gradiške, proizvodnja tjestenine

Najuspješniji mladi poduzetnik
Ćasić vina, obrt vinara Saše Ćasića iz Pakraca

Najuspješnija zadruga
Lepoglavska čipka iz Lepoglave

Najuspješniji mikro izvoznik
Stella Mediterranea iz Klisa, prerada i konzerviranje voća i povrća

Najuspješniji mali izvoznik
ERGO staples iz Lužana, proizvođač klamerica

Najuspješniji srednji izvoznik
Bezak MTP iz Lobora, proizvodi od metala

Najuspješniji inovator poduzetnik
TTK-tvornica turbina iz Karlovca, proizvođač brodske i industrijske opreme

Najuspješniji inkubator/tehnološki park
Tehnološki park Zagreb

Smanjit ćemo doprinose za zdravstvo za još dva postotna boda u 2013.
Slavko Linić, ministar financija

Banke su odbijale poduzetnike s idejom i Hamagovim jamstvom
Darko Liović, HAMAG