Tvrtka Sardina iz Postira na otoku Braču obnavlja svoju flotu sa dva nova tunolovca – plivarice, a brodovi se rade u brodogradilištu R.L.E. obrt u Vranjicu. Investicija je “teška” 5,2 milijuna eura, odnosno 2,6 milijuna eura po brodu. “Riječ je o brodovima koji će u sezoni tuna loviti tune, a u ostatku sezone plavu ribu poput srdela i inćuna”, kaže Kristijan Zanki voditelj ribolova postirske tvrtke. Sa dva nova broda Sardina će imati flotu od ukupno osam brodova. Nove brodove sufinanciraju tri ministarstva, i to: mora, turizma, prometa i razvitka, poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva te gospodarstva, svako sa po deset posto, a u sklopu projekta obnove ribolovne flote. Sardina financira deset posto, a preostalih 60 posto vrijednosti je kredit HBOR-a sa subvencioniranom kamatom od dva posto, počekom od dvije i povratom od 15 godina. Kredit se plasira brodogradilištu uz upis hipoteke na brod. Do sada su odobreni krediti za 18 novih brodova i tri koja idu u modernizaciju. Ovim modelom financiranja bit će obuhvaćena gradnja ukupno pedesetak brodova u sklopu obnove ribolovne flote, a procjenjuje se da će ukupna ulaganja u obnovu i modernizaciju ribarske flote iznositi oko 45 milijuna eura. Nove ribarice koje RLE gradi za Sardinu bit će dužine 40 metara i u skladu s propisima Europske unije, odnosno skladišni prostori i hladnjače novih brodova zadovoljavaju standarde Unije. Većim ribaricama Sardina se sprema i za ribolov na Sredozemlju. Prvi brod iz RLE obrta bit će dovršen za nekih mjesec dana, dok će izgradnja drugog potrajati do svibnja iduće godine. “Dosad smo vršili remont naših brodova u vranjičkom brodogradilištu, dok je bio u sastavu ‘Viktora Lenca’. Ovo su prva dva broda koja vranjički škver, koji je sada u vlasništvu RLE obrta, gradi za nas”, kazao je Zanki. RLE obrt sa sjedištem u Drnišu osnovan je 1987. godine i u vlasništvu je Mirka Rapića. Tvrtka je specijalizirana za izgradnju brodskog trupa, a dio tvrtke usmjeren je na obavljanje predmontažnih radova na novogradnjama. Kooperant je svim hrvatskim brodogradilištima te brodogradilišta u talijanskoj Raveni. U Vranjicu je preuzeo brodogradilište koje je nekada bilo u sastavu “Viktora Lenca” i zaposlio pedeset radnika. Zavod za poslovna istraživanja uvrstio je RLE u 500 najvećih stvaratelja nove vrijednosti u Hrvatskoj. Za Sardinu novi brodovi znače i nova zapošljavanja jer će novi brodovi trebati novu posadu. U postirskoj tvrtki radi 280 zaposlenika. Tvrtka je utemeljena davne 1906. godine i specijalizirala se za proizvode od sitne i krupne plave ribe. Posjeduje ISO 9001:2000 I HACCP certifikate.

Proizvodnja se temelji na ulovu srdele i drugih vrsta sitne i krupne plave ribe koja godišnje iznosi četiri tisuće tona ili 20 milijuna konzervi, 200 tona ribljeg brašna i 200 tona visokokvalitetne ribe iz uzgoja. Izvozi više od 70 posto svoje proizvodnje. Cjelokupnu proizvodnju tune izvoze na japansko tržište, dok polovinu komarče i lubina izvoze, a pola plasiraju na hrvatsko tržište, kao i konzervirane proizvode. Kristijan Zanki demantira da su se na obnovu ribarske flote odlučili zbog straha od nestanka ribe u Jadranu, odnosno kako bi bili spremni za ribolov i na Sredozemlju za što su im potrebne veće ribarice. “Ne vjerujem da će nestati srdele u Jadranu. Srdele ima, samo je treba naći, a razlog što se srdelu posljednjih godina manje lovi je u činjenici da se inćuni bolje plaćaju, pa ribari uglavnom love inćune”, kaže Zanki. Stručnjaci procjenjuju kako srdele ima oko 170.000 tona, no nisu sigurni gdje se nalazi. Moguće je da se skriva u dubini jer je posljednjih godina došlo do zatopljenja mora zbog kojega su se u Jadranu posljednjih godina pojavile nove vrste ribe, tipične za tropska mora. Srdela živi do devet godina. Spolnu zrelost postiže krajem svoje prve godine života, a već u trećoj godini dovoljno je velika za konzerviranje. Na kraju svog životnog vijeka srdela koja se hrani planktonom na otvorenoj pučini može dostići 20 centimetara dužine. U posljednjih je dvadesetak godina smanjena populacija srdele. Krajem osamdesetih lovljeno je i do 42.000 tona ove sitne plave ribe, a godišnji je ulov sada pao na oko 16.000 tona. Usprkos tome plave je ribe, od koje je srdela najbrojnija, u Jadranskom moru manje, a najmanje je bilo sredinom devedesetih godina prošlog i početkom ovog stoljeća. No srdela se ciklički pojavljuje i nestaje, a pravi uzrok ovoj pojavi dosad nije znanstveno dokazan, mada mnogi drže da na fluktuaciju srdele utječu klimatsko-hidrogeografske promjene.

Promjena jadranske faune i nestanak srdela

Stručnjaci smatraju da je mijenjanje jadranske faune sasvim izvjesno ako se nastavi trend porasta površinske temperature mora. Kritičnom granicom smatra se temperatura mora od 35 stupnjeva, dok bi temperatura od 40 stupnjeva bila potpuna katastrofa. No već i temperatura od 31 stupnja, koliko je ovog ljeta izmjereno u moru kod Hvara, ako bi dulje potrajala, mogla bi za neke jedinke poput papalina značiti smrt. I srdela će bježati u veće dubine jer njima odgovara temperatura od 10 do 13 stupnjeva, i to poglavito za mrijest. Još jedan razlog što nema dovoljno srdele jest taj što se ona koristi za prehranu tuna koje se uzgajaju u šest tunogojilišta.