Prvi put su sajamski organizatori iz Verone (Međunarodni sajam Verona), Hongkonga (Trade Development Council) i Moskve (MVK) prihvatili da se brojke o sajamskim priredbama na njihovim prostorima i javno verificiraju. Tako je u analizi Njemačkog društva za dragovoljnu kontrolu brojki o sajamskim izlagačima i posjetiteljima (FKM) obuhvaćeno 24 priredbi s ovih sajamskih areala. U stručnim krugovima se to ističe kao veliki iskorak u pravcu kontrole sajamskih rezultata. Naime, prošle je godine kontrolirano i objavljeni su rezultati za 252 međunarodna sajma samo u ovom društvu. Povećani broj sajmova koji se podvrgavaju dragovoljnoj kontroli u stalnom je porastu, što ukazuje na sve zaoštreniju konkurenciju među sajmovima i potrebu da se kvalitetom nametnu. Točni i transparentni podaci jedna su od bitnih pretpostavki u tom pogledu.

Konkurencija među sajmovima
FKM je organizacija njemačkih organizatora sajmova i izložbi, osnovana 1965. godine s ciljem da se na osnovi jedinstvenih mjerila utvrdi i kontrolira sajamski izložbeni prostor, broj izlagača odnosno posjetitelja i da se utvrdi struktura tih posjetitelja. Zašto? Nastojanja idu u pravcu jasnoće i istinitosti u prikazivanju stvarnih brojki, kako bi one bile i svojevrsni orijentir za izlagače, odnosno posjetitelje. Naime, konkurencija među organizatorima sajmova vrlo je velika i svaki organizator vrlo pomno prati sajamske rezultate pa ih i vrednuje kritičnije nego prije. To, drugim riječima, znači da si nitko tko drži do svog poslovnog imidža ne može priuštiti da u javnost izlazi s friziranim podacima o broju izlagača ili posjetitelja. Primjer njemačkih sajmova slijedile su i druge europske zemlje i danas se toj kontroli u različitim asocijacijama podvrgavaju sajmovi iz 18 zemalja: Austrija, Češka Republika, Danska, Finska, Francuska, Hrvatska, Italija, Mađarska, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Švedska, Švicarska, Španjolska i Ukrajina. U brošuri Euro Fair Statistics (koja bilježi svoje 17. izdanje) obuhvaćeni su rezultati za čak 1400 priredbi. Bitna je značajka da se sajmovi mjere po istovjetnim kriterijima. Jasno je da organizatori sajmova moraju uvažavati teško financijsko stanje pojedinih poduzeća pa i mjere ‘rezanja troškova’ koje oni poduzimaju u takvom okruženju, što se odražava i na sajamsko poslovanje. S druge strane, ipak se premalo prepoznaju koristi od marketinga i komunikacija koje se uspostavljaju na sajmovima, a previše toga je podređeno samo razmišljanjima o troškovima. Proračuni za komunikaciju nisu luksuz: upravo u kriznim situacijama proizvodi se ne prodaju sami od sebe. O cijenama i kvaliteti svakog proizvoda treba ofenzivno komunicirati s tržištem, a sajmovi su – provjereno je u praksi – najpogodniji medij i način za takvu vrstu komunikacije. FKM pruža zainteresiranim poslovnim krugovima dvije vrste podataka koji mogu utjecati na njihove odluke. U jednom je riječ o stvarnom broju izlagača i posjetitelja na određenim priredbama. Drugi put je riječ o analizi stručnog posjeta, koja sve više poprima najvažniju ulogu u ocjeni poslovnog dometa neke sajamske priredbe. Ti podaci se objavljuju u posebnoj publikaciji, a online su dostupni na četiri jezika u okviru sajamske datoteke. Sigurno je da imaju utjecaj na konačnu odluku o izboru i nastupu na pojedinim sajmovima. Praksa, međutim pokazuje da bi se verificirani pokazatelji mogli marketinški i bolje koristiti. Naime, došlo je vrijeme kada se ‘tvrdim’ argumentima troškova sami sajmovi moraju sve više i naglašenije suprotstaviti isto tako ‘tvrdim’ argumentima koristi od sajamskog nastupa.

U mnogim zemljama izvan zapadne i srednje Europe u tom pogledu postoji manjak interesa za takav pristup i treba još mnogo toga nadoknaditi. Organizatorima koji nastupaju na samostalnim sajmovima u inozemstvu to dodatno otežava situaciju. Naime, određene konkurentske prednosti koje ti organizatori imaju – bez obzira je li riječ o Kini, Rusiji ili Indiji – ne mogu doći do punog izražaja upravo zbog nemogućnosti realnog uspoređivanja pokazatelja o izlagačima i posjetiteljima. Raduje činjenica da se i na tim područjima pokušava naći primjerenija rješenja i uspostaviti kontrolu, što će organizatorima sajmova sigurno omogućiti da rade s pouzdanijim pokazateljima”.

Jasni UFI standardi
Predsjednik FKM Michael von Zitzewitz kaže: “FKM pozdravlja i podržava nastojanja Međunarodne uniju sajmova u stvaranju jasnih UFI-standarda za definiciju i kontrolu sajamskih pokazatelja, kako bi se privrednicima koji izlažu u startu osiguralo jedinstvene podloge pri odlučivanju za nastup. U lipnju prošle godine stupio je na snagu znatan dio tzv. Calculation Standards.” Posebna međunarodna sajamska radna skupina radi i na uspostavljanju ISO- standarda za normizaciju i pojašnjavanje sajamskih pojmova. Institut za normizaciju u Singapuru krajem 2004. pokrenuo je inicijativu i postupak u tom pogledu i u tijeku 2005. godine mnoge su se sajamske organizacije već uspjele dogovoriti o mnogobrojnim definicijama. Cilj je ove akcije uspostaviti rasprostranjeni identitet UFI i ISO-definicija, kako bi kontrolni pokazatelji bili što jedinstveniji i primjereniji potrebama gospodarstva.