Ministar Milinović, kao suvremeni Heraklo, nastavlja borbu s neredom u zdravstvenom sustavu.

Spajanje pojedinih bolnica, privremeno zatvaranje rodilišta koja nemaju uvjete za siguran porod, nabavljanje opreme i onim provincijskim ustanovama koje su do sada redovito bile zaobiđene, pojačan nadzor nad farmaceutskim tvrtkama, kontrola rada bolničkih doktora izvan matičnih ustanova i dr., sve su to koraci koji znače sukob s određenim interesnim skupinama ali, po svemu sudeći, ministru ne nedostaje odlučnosti i osobne hrabrosti, osobina koje smo toliko željeli vidjeti kod njegovih prethodnika. Većina dosadašnjih hrvatskih ministara zdravstva su katkad znali pljunuti u dlanove, ali nisu otišli dalje od zasukavanja rukava. Nama liječnicima, koji sve ovo promatramo “iznutra”, reforma postaje sve zanimljivija, a obrisi sustava kako ga zamišlja ministar postaju sve jasniji. Vrijeme će pokazati ide li se u dobrom ili krivom smjeru.

Završna faza reforme
Kako stoje stvari u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ)? Reforma se u sektoru PZZ-a u prvom redu očituje u daljnjoj informatizaciji koja ovih dana pojavom e-recepata i najavom skorih e-uputnica ulazi u završnu fazu. Ako sve bude dobro funkcioniralo, jer do sada je bilo dosta problema, to bi doista bio velik iskorak. Milijunske uštede u papiru, o kojima se čulo u javnosti ovih dana, tek su manja korist koju donosi informatizacija. Puno veći dobitak predstavlja izbjegavanje nepotrebnih pretraga, brži pristup potrebnim informacijama u procesu dijagnostičke obrade, ušteda u vremenu, kako medicinskog osoblja, tako i korisnika sustava, te osobito dostupnost podataka za različite analize koje daju sliku stanja zdravlja naroda i upućuju na nužne daljnje aktivnosti. Nadalje, u PZZ-u se nastavlja s procesom dodjele koncesije za obavljanje naše djelatnosti. Sam postupak dodjele koncesije mogao je biti jednostavniji. Međutim, puno veća zamjerka ovom procesu je povećana nesigurnost i otežani uvjeti poslovanja za obiteljske liječnike koji imaju manji broj opredijeljenih osiguranika i koji rade u prostorima koji nisu vlasništvo domova zdravlja. To se može amortizirati dodatnim naporom lokalne uprave koja mora preuzeti punu zakonsku odgovornost za funkcioniranje zdravstvene zaštite na svom području. To znači da se mora puno energičnije nego do sada zauzeti za rješavanje problema neadekvatnih prostora u kojima se pruža zdravstvena zaštita, kako glede usklađivanja s pravilnicima koji normiraju prostor, tako i glede sređivanja imovisko-pravnih pitanja vezanih za dotične poslovne prostore.

Manjak opreme
Poseban problem u PZZ-u je nepostojanje suvremene medicinske opreme u našim ordinacijama, što je preduvjet za preuzimanje one uloge u zdravstvenom sustavu koju bi PZZ trebao imati – rješavanje 70-80% zdravstvenih potreba naših pacijenata. Bojim se da je put do toga cilja još dalek jer osim računala i prateće opreme u našim ordinacija postoje u većini slučajeva samo živini tlakomjeri, slušalice i stare vage s visinomjerom. Potrebno je mijenjati popis standardne opreme, proširiti ga i uskladiti s napretkom na području medicinske tehnologije te osmisliti način opremanja ordinacija spomenutom opremom. U tom je smislu nužna zajednička akcija središnjih i lokalnih zdravstvenih vlasti. Čini mi se da su lokalci u ovoj priči slabija karika, što je posljedica dugogodišnje stroge centraliziranosti ukupne uprave u Republici Hrvatskoj, a ne samo upravljanja sustavom zdravstva. Dosta smo očekivali od županijskih savjeta za zdravlje, ali optimizam je splasnuo kad je postalo jasno da je u njihovu sastavljanju prevladala politička kombinatorika, a struka je ostala po strani. Čini mi se da će još dugo poticaj za svaki konkretan korak u sređivanju nereda u našem zdravstvu dolaziti jedino iz ureda ministra, što je svakako opasnost za daljnji uspješan tijek reforme. Lokalna razina se mora osposobiti za aktivniju ulogu u kreiranju i provođenju zdravstvene zaštite na svom području. Ne može se očekivati da sve riješi ministar jer Augijevih štala u hrvatskom zdravstvu ima na svakom koraku, a lički Heraklo je samo jedan.

Dr. Damir Biloglav, predsjednik HUP – Udruge liječnika poslodavaca