EN DE

S još 38 trgovina Lantea postaje nacionalni lanac

Autor: Božica Babić
13. ožujak 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Lantea se razvijala prioritetno kao zagrebačka tvrtka, a s ukupno 160 trgovina bit ćemo prisutni u svim većim gradovima, ističe Huljić, i navodi da će se s novim dućanima prihod povećati 160 milijuna kuna

Tekstilpromet i Lantea, dvije tvrtke koje povezuje istovjetan suvlasnički portfelj, a na domaćem vele-maloprodajnom tržištu odjevno-tekstilnih proizvoda zauzimaju vrh, odlučile su provesti organizacijske promjene u kojima dominira objedinjavanje maloprodajne mreže unutar poslovnog sustava Lantee. Miki Huljić, predsjednik Uprave Lantee, za Poslovni dnevnik pojašnjava taj proces, njegovu refleksiju na interno poslovanje te odnos prema konkurenciji. Model objedinjavanja vrlo je jednostavan. Tekstilpromet zatvara 38 prodajnih mjesta i prepušta ih Lantei s tim da se mi obvezujemo preuzeti sve zaposlenike i otkupiti zatečenu robu u tim prostorima. Najkraće, trgovine kojima je Tekstilpromet bio vlasnik Lantea unajmljuje uz ugovoren iznos najamnine što znači da se zapravo mijenja samo najmoprimac prodajnog prostora, više to nije Tekstilpromet nego Lantea – pojašnjava Huljić.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

U kojoj je fazi ta aktivnost?
– Preuzimanje trgovina već je počelo. Tijekom veljače Lantea je od Tekstilprometa preuzela sedam trgovina sportskom odjećom i opremom Top sport, dok ćemo preostala prodajna mjesta preuzeti do kraja ove godine.

Tekstilpromet i Lantea, dvije tvrtke koje povezuje istovjetan suvlasnički portfelj, a na domaćem vele-maloprodajnom tržištu odjevno-tekstilnih proizvoda zauzimaju vrh, odlučile su provesti organizacijske promjene u kojima dominira objedinjavanje maloprodajne mreže unutar poslovnog sustava Lantee. Miki Huljić, predsjednik Uprave Lantee, za Poslovni dnevnik pojašnjava taj proces, njegovu refleksiju na interno poslovanje te odnos prema konkurenciji. Model objedinjavanja vrlo je jednostavan. Tekstilpromet zatvara 38 prodajnih mjesta i prepušta ih Lantei s tim da se mi obvezujemo preuzeti sve zaposlenike i otkupiti zatečenu robu u tim prostorima. Najkraće, trgovine kojima je Tekstilpromet bio vlasnik Lantea unajmljuje uz ugovoren iznos najamnine što znači da se zapravo mijenja samo najmoprimac prodajnog prostora, više to nije Tekstilpromet nego Lantea – pojašnjava Huljić.

U kojoj je fazi ta aktivnost?
– Preuzimanje trgovina već je počelo. Tijekom veljače Lantea je od Tekstilprometa preuzela sedam trgovina sportskom odjećom i opremom Top sport, dok ćemo preostala prodajna mjesta preuzeti do kraja ove godine.

Što konkretno taj projekt donosi Lantei?
– Lantea je na tržište ušla i razvijala se prioritetno kao zagrebačka tvrtka. Iako smo u proteklih godinu-dvije otvorili i nekoliko trgovina u drugim gradovima, ovaj proces omogućit će nam da doista postanemo nacionalni trgovački lanac. Nakon završetka projekta, s ukupno 160 trgovina, bit ćemo prisutni u svim većim gradovima Hrvatske. Izazov koji sada stoji pred nama je afirmirati se i u sredinama u kojima do sada nismo bili prisutni. U 16 gradova, od Vukovara preko Kutine, Varaždina, Čakovca, Opatije, Rijeke Šibenika, Splita do Dubrovnika ponudit ćemo brojne marke odjeće po koje se više neće morati ići u Zagreb, odnosno Graz ili Trst. Naravno da od širenja očekujemo i financijske rezultate. U plan smo upisali 160 milijuna kuna dodatnog prometa i vjerujem da to možemo ostvariti.

Hoće li to povezivanje možda donijeti nedopuštenu koncentraciju Lantee na tržištu?
– Činjenice govore da je Lantea još vrlo daleko od toga da dođe do nedopuštene koncentracije. Nakon što preuzmemo ovih 38 trgovina preko Lantee će se odvijati najviše pet do šest posto prodaje tekstila u Hrvatskoj.

Na zagrebačkom području Lantea je uglavnom u nacionaliziranom prostoru. Komplicira li to poslovanje te planirate li gradnju vlastitih trgovina?
– Od ukupnog maloprodajnog prostora s kojim sada raspolažemo u Zagrebu u vlasništvu Lantee je 30 posto. Preostali dio trgovina unajmljen je od grada. Istina je da bi nam vlastiti prostor više odgovarao, no u ovom trenutku ne razmišljamo o gradnji objekata nego nam je u fokusu interesa kupnja svih robnih kuća Nama pa tako i onih u zagrebačkoj Ilici i na Kvaternikovu trgu.
Zbog toga smo s našim partnerom, tvrtkom Iris, za kupnju Name dali najbolju ponudu i očekujemo da bude prihvaćena.

Plaće 13 posto veće nego lani

Objavili ste da je dobit za 2005. godinu tri puta veća nego godinu prije, iznosite porast prihoda po zaposlenom te četvornom metru trgovine. Gdje su plaće, jesu li povećane?
– Da, i plaće su rasle. Ukupno isplaćene plaće u 2005. godini u odnosu na 2004. veće su za 13 posto. Prosječna plaća u 2004. godini iznosila je 2935 kuna, dok je lani bila 3324 kune, što je iznad prosjeka u sektoru trgovine.

Više od 15 posto domaćeg tekstila

Lanteu prozivaju zbog prekomjernog uvoza. Koji je udjel na godišnjoj razini poznatih svjetskih modnih marki, a koji udjel stiže iz dalekoistočnih zemalja?
– S gotovo 60 posto udjela Lanteinu ponudu čine poznate svjetske robne marke. Iz dalekoistočnih zemalja Lantea direktno ne uvozi ništa, ali istina je da se u našim trgovinama ponekad mogu naći proizvodi iz Kine koje Lantea kupuje od veletrgovaca u Hrvatskoj. No ne vidimo razlog zašto bi nas zbog toga netko prozivao. Mi u trgovinama imamo i više od 15 posto proizvoda domaćih tekstilaca. A uspješna trgovina funkcionira po jednostavnom principu: kupcu treba dati ono što traži. Ima kupaca kojima je najvažnija cijena i ako im mi ne ponudimo jeftiniji proizvod iz dalekoistočnih zemalja, ponudit će mu ga netko “na crno”. Naš je zadatak da odgovorimo zahtjevima tržišta.

Autor: Božica Babić
13. ožujak 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close