Na prošlotjedne medijske napise o tome da se splitski Tommy sprema za inicijalnu ponudu dionica (IPO) iz kompanije vodećeg maloprodajnog lanca u Dalmaciji potvrdili su da su “strateški usmjereni na povećanje prisutnosti na nacionalnoj razini i proširenju vlastitih kapaciteta proizvodnje te se stoga ozbiljno razmatra opcija izlaska na burzu”.

Potvrdili su i da se provode “određene pripremne aktivnosti, ali konačna odluka još nije donesena”. Sam Mamić za Tportal je izjavio da će se konačna odluka o IPO-u donijeti “ovisno o ukupnim kretanjima u hrvatskom i svjetskom gospodarstvu, kao i o geopolitičkoj situaciji”.

Moguće akvizicije

Bude li sve po planu, IPO bi se trebao odigrati za nekoliko mjeseci jer provedba javne ponude usmjerene širokom krugu potencijalnih ulagatelja zahtijeva i Prospekt koji prethodno mora odobriti Hanfa, a tek se očekuje i objava revidiranih konsolidiranih izvješća. Kako se radi o financijski velikoj operaciji nakon koje bi novi dioničari u vlasničkoj strukturi navodno participirali između 25 i 30 posto i koja bi kompaniji mogla donijeti više od 180 milijuna eura svježeg kapitala, ta priča potiče šira sagledavanja domaćeg tržišta maloprodaje hrane odnosno robe široke potrošnje.

Na tom tragu su i tvrdnje da Grupa Tommy ima u planu investicijski ciklus vrijedan više od 300 milijuna eura, pri čemu bi se dio usmjerio u prateće proizvodne djelatnosti (meso i pekarsko-slastičarski proizvodi), ali dio u sam segment maloprodaje. Osim daljnjeg širenja prodajne mreže, to uključuje i moguće akvizicije.

Drago Munjiza, konzultant za “retail” biznis, javnu ponudu dionica smatra dobrim strateškim odabirom i u smislu cijene kapitala i unaprjeđenja korporativnog upravljanja uz zadržavanje upravljačke kontrole.

U svakom slučaju, u dogledno se vrijeme izglednom čini daljnja konsolidacija na domaćem maloprodajnom tržištu. Tommy kao trenutačno sedmi po prihodima nameće se kao jedan od potencijalnih konsolidatora, s tim da se u njegovu slučaju kalkulira i o mogućem iskoraku na područje susjedne Bosne i Hercegovine. Ono je trenutačno u znaku velike ofenzive Lidla. Kako ističe Munjiza, ta članica njemačke Schwarz grupe u BiH gradi veliki logističko distributivni centar (LDC), a usporedno s tim u različitim fazama realizacije su planovi izgradnje trgovina na čak 16 lokacija, s tim da joj je u planu 30-ak.

Kao i sestrinski mu Kaufland, u poslovnom širenju on se inače ne oslanja na preuzimanja, već na gradnju vlastite mreže. Veliki domaći trgovci s ambicijama širenja načelno prate i prilike na slovenskom tržištu. Kad je riječ o domaćem, prema posljednjem istraživanju Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), s obuhvaćenih 40-ak najvećih trgovaca na malo mješovitom robom koji nose i glavninu ukupnog prometa, tržište je u 2024. na 5266 prodajnih mjesta zabilježilo više od 8,4 milijarde eura prihoda ili 8,8 posto više nego godinu prije.

Sara iz Dalekovoda ruši predrasude

Sve više žena ulazi u sektor koji je donedavno bio zatvoren za njih

važnije nego ikad prije

Jedna vještina sve više odlučuje o financijskoj stabilnosti građana

Tržišni udjel vodećih pet trgovaca – Konzum plus, Lidl, Plodine, Spar i Kaufland – te je godine neznatno pao, sa 66,4 na 66,3 posto, dok je za “top 10” igrača – skupinu u kojoj su još Studenac, Tommy, KTC, NTL i Trgovina Krk – porastao, i to s 86,7 na 87,8 posto. Od vodeće petorke dvoznamenkast rast prihoda ostvarile su te godine samo Plodine, dok u drugoj petorki po dvoznamenkastim stopama rasli Studenac, NTL i KTC. Tommy je, pak, u zadnjem kvartalu 2024. zaključio preuzimanje riječkog Brodokomerca.

S obzirom na spomenuti stupanj koncentracije pet, odnosno deset najvećih, za okrupnjavanja na domaćem tržištu velikima je potencijalno “na raspolaganju” nešto više od deset posto tržišnog udjela, ali tu potencijalno ima zanimljivih regionalnih igrača, od Slavonije do Dalmatinske zagore, smatra Munjiza.

Međutim, preslagivanja su moguća i unutar skupine deset najvećih. U srednjem roku to ne isključuje ni vodeći Konzum, iako su u Fortenova Grupi jasno deklarirali jačanje fokusa na maloprodajni biznis kao strateško opredjeljenje. Nakon što je lanjskom prodajom agro biznisa i refinanciranjem duga kompanija postala “bankabilna”, slijede pojačana ulaganja.

Osim obnavljanja i modernizacije postojeće mreže, za ovu godinu Konzum navodno planira i 15 novih lokacija, a u poslovnim krugovima tvrdi se da je na radaru i oveća akvizicija. U svakom slučaju, do daljnjega je Fortenova fokusirana na jačanje pozicije domaćeg i regionalnog lidera u “retailu” (na pet tržišta regije).

Investicijski potencijal

U smislu meta preuzimanja na domaćem tržištu trenutačno kao najveći i dalje figurira Studenac, brojnošću trgovina najveći lanac u Hrvatskoj, a prihodima šesti. Njegov vlasnik već osmu godinu je poljska private equity grupacija Enterprise Investors koja je profilom investitor koji ulaže na određeni rok pa je tako krajem 2024. bio u pripremama za izlaznu strategiju kroz IPO.

No, u konačnici je obustavio proces i do povoljnijeg trenutka za prodaju posvetio se daljnjim ulaganjima uz istodobnu optimizaciju prodajne mreže nakon višegodišnjeg razdoblja agresivnog rasta, uključujući i niz akvizicija manjih trgovačkih lanaca. Danas je Studenac prisutan u svim hrvatskim županijama, pretežito s tzv. “proximity” formatima odnosno kvartovskim trgovinama za brze kupovine.

Razvojni koncept Tommyja, nasuprot tomu, u prvom redu počiva na prodavaonicama srednjeg formata, iako među ukupno oko 230 trgovina, ima i nešto velikih i malih. Lani je mrežu pojačao s više od deset otvorenja novih, najviše na području Rijeke i okolice.

U svakom slučaju, provedbom IPO-a njegov se investicijski i akvizicijski potencijal u “retail” biznisu snažno povećava, a i dio planiranog prikupljanja kapitala koji bi trebao poslužiti za ulaganja širenje proizvodnih kapaciteta umnogome jača njegove pozicije na maloprodajnom tržištu. Jer, kod najvećih igrača glavne komparativne prednosti grade se upravo u svježim asortimanima – od pakerskih proizvoda do mesa i voća i povrća.