Sankcije koje je Rusija od danas uvela za uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz Europske unije (EU) ne bi trebale imati većeg utjecaja na ukupni hrvatski izvoz u tu zemlju, ali bi mogle jače pogoditi pojedine izvoznike, ocjenjuju u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

U Komori smatraju da će paketom sankcija, kojima je Ruska Federacija uzvratila na sankcijski režim EU-a i SAD-a, biti ugrožen segment od oko 1,5 posto ukupnog hrvatskog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, u vrijednosti između 20 i 25 milijuna dolara.

Ipak na razini pojedinačnih izvoznika paket sankcija mogao bi prouzročiti ozbiljne poteškoće, pogotovo kada je riječ o tvrtkama kojima izvoz prema Ruskoj Federaciji zauzima značajan udio u proizvodnji, kažu u Komori.

Istodobno, napominju da će konačne posljedice za izvoz na makro i mikro razini ovisiti o konačnom odabiru proizvoda za koje će biti uvedena zabrana uvoza u Rusiju i o samom trajanju zabrane uvoza. S obzirom da su u strukturi izvoza u Rusiju najzastupljeniji visoko prerađeni proizvodi, najveće negativne posljedice mogu se očekivati kod izvoza upravo tih proizvoda.

Negativne posljedice očekuju i u povećanom pritisku kroz uvoz na hrvatsko tržište. Naime, druge države članice morat će pronaći nova tržišta za svoje proizvode, a jedno od njih može biti i hrvatsko, napominju u HGK.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iz Hrvatske je u prva tri mjeseca ove godine u Rusiju izvezeno poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda vrijednih 3,2 milijuna dolara pri čemu najviše umaka, jabuka, kruški i dunja, juha, sladnih ekstrakata, kruha, peciva i mesa.

Po informacijama udruženja Hrvatski izvoznici, tvrtke iz sektora poljoprivrednih-prehrambenih proizvoda koje imaju dozvolu ruske Federalne službe za veterinarski i fitosanitarni nadzor, što je preduvjet za izvoz njihovih proizvoda na rusko tržište, su Cromaris, koji se bavi uzgojem, preradom i prodajom autohtone jadranske ribe i školjki; Ostrea, za preradu i konzerviranje riba, rakova i školjki; Sardina, koja se bavi ulovom, preradom i konzerviranjem ribe te uzgojem proizvoda marikulture, te veliki prehrambeni koncerni Podravka, PIK Vrbovec, Vindija i Belje.

Hrvatske izvoznike u Rusiju pogađaju i sankcije koje je EU uveo Ruskoj Federaciji, a odnose se na ruski pristup europskom financijskom tržištu, embargo na oružje, zabranu izvoza proizvoda dvostruke namjene, osjetljive tehnologije i naftni sektor.

Marketing sutrašnjice

Panel ‘Mediji i marketing’: Koja su tri najveća pomaka obilježila ovu godinu

alat za uštede i konkurentsku prednost

Svatko tko se registrira do kraja ove godine dobiva 100 besplatnih računa

Nema previše hrvatskih tvrtki koje bi izravno bile pogođene tim sankcijama pa se očekuje se da će njihovo poslovanje biti otežano, ali ne i onemogućeno, izjavio je nedavno pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova Joško Klisović. Svi ugovori koji su potpisani do stupanja na snagu tih sankcija 1. kolovoza, realizirat će se kako su zamišljeni, a što se tiče budućih poslova, ako se tiču segmenata koji su u režimu sankcija, za njih se neće moći sklapati novi ugovori.

Među najznačajnijim hrvatskim izvoznicima u Rusiju, po podacima HGK, su Pliva, Jadran Galenski Laboratorij, Ericsson Nikola Tesla, Omco Croatia, Podravka, Končar – Energetski transformatori, AD Plastik, Harburg-Freudenberger Belišće, Končar – Mjerni transformatori itd, a uvoznici HEP, MGP, Osram, Biros, Orlando-Vastem, Saponia itd.

Hrvatske tvrtke koje posluju u Rusiji, oglasile su se putem HGK, napominjući da je veliki broj hrvatskih tvrtki u proteklih više od 20 godina ulagao i nastavlja ulagati znatna sredstva i napore u nastup na tržište Rusije kao tradicionalno značajnog trgovinskog partnera. Te se tvrtke nadaju konstruktivnom i učinkovitom rješenju koje neće negativno utjecati na poslovanje hrvatskih tvrtki u Rusiji i gospodarske odnose Hrvatske i Rusije.

EU izvoz hrane u Rusiju dosegnuo 12 milijardi eura

Bilateralni gospodarski odnosi između Ruske Federacije i Hrvatske, nakon ulaska Hrvatske u EU, promatraju se pod prizmom aktualnih političkih odnosa između Rusije i Ukrajine, slijedom toga i odnosa EU – Rusija.

Europska unija i Rusija ekonomski su znatno povezane – udio EU u robnoj razmjeni Rusije s inozemstvom doseže do 50 posto, a EU je treći po veličini partner Rusije, nakon SAD-a i Kine. Rusija predstavlja i drugo najznačajnije izvozno tržište za poljoprivredno-prehrambene proizvode EU-a s udjelom od 10 posto.

Izvoz hrane iz EU-a na rusko tržište kontinuirano raste i u proteklih je deset godina povećan sa četiri na gotovo 12 milijardi eura. EU uglavnom izvozi proizvode veće dodane vrijednosti poput voća i povrća, sira, jakih alkoholnih pića i vermuta te svinjskog mesa.

S druge strane, uvoz hrane iz Rusije u EU znatno je manji i iznosi oko 1,7 milijardi eura, a radi se uglavnom o sirovinama ili proizvodima niže faze prerade kao što su ulja, uljarice, žitarice, koža i sl.

Što se tiče Hrvatske, prema podacima DZS-a, ukupna robna razmjena između Rusije i Hrvatske u 2013. godini iznosila je 1,4 milijarde dolara, što je za 23 manje u odnosu na 2012. godinu. Izvoz je iznosio 377 milijuna dolara, što je smanjenje od 10,6 posto, dok je uvoz pao za 26,5 posto te je iznosio 1,06 milijardi dolara.

U prvih pet ovogodišnjih mjeseci hrvatski izvoz u Rusiju na godišnjoj razini povećan je za 15,4 posto, na 704,5 milijuna kuna, dok je uvoz porastao za 6,1 posto, na 2,7 milijardi kuna.

Ruski premijer Dmitrij Medvedev u četvrtak je objavio da je stupila na snagu jednogodišnja potpuna zabrana uvoza većine prehrambenih proizvoda iz Europe i Sjedinjenih Država zbog njihovih sankcija, ali je istodobno poručio da se mogu opozvati u slučaju da EU i SAD pokažu konstruktivni pristup u pogledu sankcija protiv Rusije.

Zabrana se odnosi na govedinu, svinjetinu, perad i mesne prerađevine, ribu i ostale plodove mora, sireve, mlijeko i druge mliječne proizvode, voće, povrće i orašaste plodove iz SAD-a, EU-a, Australije, Kanade i Norveške.