Društveno odgovorno ponašanje izaziva rasprave i u nekom se obliku prakticira već više od 4000 godina. Na primjer, drevni zapisi u hinduizmu i budizmu uključuju etičke opomene zbog zelenaštva (pretjerivanja u kamatama), dok islam odavno zagovara zekat, odnosno oblik poreza na bogatstvo. Moderni koncept DOP-a može se jasno pratiti od sredine do kasnih 1800-ih, kada su ga uveli industrijalci poput Johna H. Pattersona u tvrtki National Cash Register, koji je počeo s pokretom industrijskog blagostanja, ili Johna D. Rockefellera, koji se zalagao za uspostavljanje dobrotvornih zaklada.

Slučaj Brent Spar
Postojanje tih zaklada odjeknulo je više od stotinu godina nakon toga kad je tu ideju prigrlio Bill Gates koji je odlučio gotovo cijelu svoju imovinu ostaviti u te svrhe. Unatoč tim ranim varijacijama DOP je ušao u popularni leksikon u 1950. nakon knjige Howarda R. Bowena “Socijalna odgovornost poslovnog čovjeka”. Koncept je dobio izazov i ojačao u 1960-im kada je stvoren pokret za zaštitu okoliša, slijedeći kritiku Rachel Carson o kemikalijama u industriji koju je izrazila u djelu “Silent Spring”. Formiran je i pokret potrošača, čiji je začetnik društveni aktivist Ralph Nader, najpoznatiji po dosjeu o sigurnosti automobila General Motorsa. U 1970-ima se može nazrijeti prva široko prihvaćena definicija DOP-a koja je ugrađena u četverodijelni koncept ekonomske, pravne, etičke i filantropske odgovornosti autora Archieja Carrolla. Prva kompanija koja je implementirala DOP bila je Royal Dutch Shell 1998. godine. Shell je bio predmet organizirane kampanje zelenih udruga zbog svojih planova da se riješi neprofitabilne naftne platforme tako što će je potopiti u Sjeverno more. Ovaj slučaj nazvan Brent Spar, koji je ozbiljno narušio reputaciju i povjerenje dioničara i ulagača te financijsko poslovanje Shella, predstavljao je prekretnicu u odnosima poduzeća prema zajednici. Danas Shell posredstvom svoje posebno osnovane zaklade provodi projekte za očuvanje bioraznolikosti na svojim crpilištima u Africi, i to u suradnji s organizacijama poput Svjetskog fonda za divlje životinje (World Wildlife Fund).

Globalna ideja
Globalna ideja o odgovornom poslovanju i održivom razvoju prerasla je u svjetski pokret posebno nakon što su Ujedinjeni narodi osnivali inicijativu Global Compact početkom 2000. godine. Primjenjuju se već i razni standardi te Global Compact kriteriji. Devedesetih godina DOP je postao standard u industriji s tvrtkama kao što Price Waterhouse i KPMG. No 21. stoljeće uglavnom za DOP nije donijelo promjene, već samo njegovu širu primjenu i punokrvnost smjernica i standarda. Ipak, DOP je dinamičan pokret koji je razvija desetljećima ako ne i stoljećima. Društveno odgovorno poslovanje istovremeno predstavlja široko usvojenu poslovnu praksu u razvijenim zemljama svijeta. Još 1993. predsjednik EU Jacques Delors poslao je apel europskim poslovnim krugovima da se uključe u borbu protiv društvene isključenosti. U ožujku 2000. Europsko vijeće je u Lisabonu odaslalo poseban poziv kompanijama u vezi sa socijalnom odgovornošću i promoviranjem dobrih primjera cjeloživotnog učenja, organizacije rada, jednakih mogućnosti, društvene inkluzije i održivog razvoja. Izražavajući socijalnu odgovornost i dobrovoljnost kroz opredijeljenost koja prelazi propisane zakonske zahtjeve (koje ionako moraju poštivati), kompanije nastoje povećati standarde društvenog razvoja, zaštite okoliša te poštivanja ljudskih prava. Također na taj način teže dobrom i transparentnom upravljanju, promovirajući interese različitih dionika na putu prema postizanju kvalitete i održivosti.

Jačanje kohezije
Tako jača ekonomska i društvena kohezija na lokalnoj ili nacionalnoj razini. Na globalnoj se razini na taj način pridonosi zaštiti okoliša i poštivanju osnovnih ljudskih prava. Kad je riječ o primjerima iz prakse, trebalo bi spomenuti istoimenu tvrtku Levija Straussa. Levi Strauss bio je dobrotvor i filantrop koji je darivao novac mjesnom sirotištu. Također je plaćao školarine siromašnim studentima koji su željeli studirati na sveučilištu Berkley. Tvrtka je i dalje u obiteljskom vlasništvu, a nastavila je održavati te vrijednosti svih ovih godina. Važne prekretnice glede DOP­-a bile su osnivanje zaklade prije 50 godina te pokretanje volonterskog programa sa zaposlenicima prije 35 godina. Levi Strauss podržava neprofitne organizacije po cijelom svijetu, a glavna pitanja na koja se usredotočuje su sprečavanje širenja side, mogućnosti za povećan gospodarski razvoj i osiguran pristup obrazovanju.

Korist od DOP-a

McDonald’s visoko unatoč kontroverzama
Velike kompanije odavno su shvatile da imaju koristi od DOP-a, a sve ih je sažeo ekonomist Philip Kotler u nekoliko točaka:
Povećanje prodaje i udjela na tržištu: 80% anketiranih kupaca platilo bi više proizvod koji čuva okoliš.
Jačanje brenda: 17% ljudi pazi i izbjegava proizvode tvrtke s negativnim imidžem (ljudi osjete za što se brend “zalaže”).
Jačanje imidža: 2004. godine McDonald’s je prema časopisu Fortune bio na 5. mjestu ljestvice tvrtki koje provode DOP unatoč nekim kontroverzama u vezi sa svojim djelovanjem.
Jačanje sposobnosti privlačenja ljudi i motivacije: u jednoj anketi 80 posto mladih ljudi izjavilo je da bi radije radilo u odgovornoj tvrtki s nižom plaćom.
Sniženje troškova: The Body Shop ima izuzetnu prepoznatljivost bez izravnih troškova reklame.
Povećanje privlačnosti za ulagače i veći povrat: Veća su ulaganja u tvrtke s pozitivnim DOP imidžem.