U traženju strateškog partnera za Viro dva najveća dioničara, Marinko Zadro i Dražen Robić, zajedno nastupaju.

Potvrdio nam je to Dražen Robić, koji posjeduje 30,10 posto dionica virovitičke šećerane. Time otklanja i nagađanja kako su se ova dva dugogodišnja partnera u šećerani razišli, nakon što je potkraj prošle godine Robić odbio poduprijeti prijedlog Uprave tvrtke delistiranja Vira sa Zagrebačke burze. "Imao sam oko tog pitanja drugačije mišljenje, no nismo bili u lošim odnosima. Želimo Viru osigurati bolju poziciju i veću konkurentnost, a ako strateškog partnera ne odaberemo sada, to ćemo sigurno morati obaviti za dvije do tri godine, to je samo pitanje vremena", ističe Robić. Potencijalne partnere, potvrđuje, traži se među renomiranim europskim proizvođačima.

Podsjeća i da je na europskoj "šećernoj" sceni povezanost šećerana izuzetno naglašena. Od ukupne proizvodnje šećera u EU u više od sto šećerana čak 92 posto odvija se unutar deset grupacija. Povezivanjem se postiže manje troškove i osigurava jače pozicije na tržištu, a Robić ističe da će time pružiti perspektiva i za kooperante šećerane. Razvoj događaja u Viru pomno prate i u četiri obvezna mirovinska fonda koji drže oko 17 posto dionica virovitičke kompanije. AZ obvezni mirovinski fond u toj je dionici i nadomak ulagačkog limita od 10 posto udjela (ima 9,5 posto). Pokretanje razgovora o ulasku strateških investitora za Petra Vlaića, predsjednika Uprave Erste Plavog fonda, pokazatelj je da dvojac dominantnih dioničara u Viru razborito sagledava stvari.

Šećerane su biznis s naglašenom ekonomijom razmjera i sigurno će biti dosta izložene utjecaju snažnije konkurencije, podsjeća. Iako konačan stav svih dioničara, pa i mirovinskih fondova, ovisi o cijeni, naš sugovornik je svjestan da kao manjinski dioničari mirovinci uglavnom mogu poentirati kada većinski vlasnici prodaju strateškom partneru. Nakon preuzimanja jako je neizvjesno mogu li postići cijenu iz preuzimanja. 

Rast cijene dionice

Najviša ovogodišnja vrijednost

Nakon jučerašnjeg 6-postotnog porasta cijene dionice na 650 kuna, tržišna vrijednost ponovno je premašila 900 milijuna kuna. Cijena dionice time se približila najvišoj ovogodišnjoj (670 kuna), ali povijesno najviše vrijednosti su daleko iznad toga. No, s obzirom na to da je 21 milijun kuna prometa tom dionicom u prvom polugodištu ove godine (dakle, prije aktualnih spekulacija o ulasku strateških investitora) ostvareno uz prosječnu cijenu od 632 kune, milijarda kuna ne zvuči impresivno.      

• Od 10 najvećih u prehrambenoj industriji, u povećanju prihoda predvodi Viro
   

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost