Dok je globalna financijska kriza poljuljala rad hrvatske riječne luke Vukovar, u RTC Slavonski Brod takvih problema za sada nemaju. Ondje rade isključivo s Inom koja u okolici Slavonskoga Broda crpi naftu. “Ne radimo za izvoz, pa se nismo našli na ovom udaru. Vjerujem da posljedice mogu osjetiti Vukovarci i Osječani jer se ondje nalaze naše najveće luke koje prekrcavaju teret za izvoz”, govori Josip Dušak, direktor RTC Slavonski Brod u kojemu očekuju da će do kraja godine pretovariti oko 140.000 tona roba, što je isto kao i lani. Istovremeno je promet roba u Vukovaru stao. Osječka Opeka je zbog prilika u Rumunjskoj stopirala izvoz, a nema ni pretovara krov ploča iz kninskoga Knaufa za Bugarsku.

Manje ugovora
Željezna rudača iz rudnika Omarska u BiH koja se preko Vukovara riječnim putem izvozila u Rumunjsku također je stala još prošle godine jer je njihov vlasnik, Mittal, kupio i željezaru Zenica u kojoj se ona sad prerađuje. “Riječne luke krizu su osjetile već ovaj mjesec. U nas, primjerice, nema roba koje smo nekada imali. Nema više ni petogodišnjih ugovora koje smo prije sklapali, pa smo na njih mogli računati. Moramo se stoga okrenuti razvoju gospodarstva u Vukovarsko-srijemskoj županiji i istoku Hrvatske. Unatoč svemu poslujemo pozitivno, nismo nikome dužni, plaće redovito isplaćujemo i nismo kreditno zaduženi”, ističe Tomislav Mihaljević, direktor Luke Vukovar i predsjednik Odbora luka i pristaništa Zajednice za promet na unutarnjim vodama koja djeluje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori – Županijskoj komori Osijek.

Najjeftiniji promet
“Promet rijekom je najjeftiniji i taj se potencijal u Hrvatskoj treba znati više, jače i bolje iskoristiti. Morske i riječne luke treba povezati, ne ih gledati kao konkurenciju, nego kao partnere. Intermodalni promet trebao bi se preobraziti tako da tereti iz svijeta skrenu na naše morske luke, putem željeznice dođu do nas, riječnih, i nastave dalje put za Europu. Znači da robe koje idu za luke zapadne Europe, Rotterdam, Amsterdam i Hamburg, dođu u luku Rijeka, željeznicom se prevezu do Osijeka i Vukovara, a potom Dunavom transportiraju na Zapad. Riječ je o nekih pet milijuna tona koje trebaju primiti naše morske luke”, objasnio je za Poslovni dnevnik Mihaljević. Do kraja godine očekuju da će pretovariti između 450.000 i 480.000 tona roba što je gotovo upola manje nego lani kada su imali 811.000 tona, dok je 2006. bila rekordna godina u kojoj je pretovareno čak 915.000 tona različitih roba.