Kada se pogledaju prihodi 50 vodećih tvrtki u građevinarstvu, čini se da su oni u potpunom raskoraku s vijestima koje se stizale prošle godine iz građevinskog sektora, ali i u raskoraku sa statističkim podacima. Ukupni prihodi su za razliku od mnogih ostalih sektora veći za 807 milijuna kuna ili 3,44 posto, a bruto dobit je pala tek 132 milijuna kuna ili 16,7 posto. Budući da je građevinarstvo počelo osjećati krizu još krajem 2008. i tijekom cijele prošle godine dolazile su vijesti o padu narudžbi, padu izdanih dozvola, vrijednosti ulaganja i odrađenih sati na gradilištima, rezultati su još dobri.No ukupan pozitivni rezultat ipak može dati pogrešnu sliku kada se uđe u raščlambu tvrtki i njihova poslovanja te se pogledaju zaštrašujući podaci za sektor u prvom tromjesečju ove godine.

Naplata traje duže
Kao prvo, naplata prihoda u građevinarstvu traje duže nego u drugim granama, kao među ostalim i investicijski ciklus. Prošle su godine još stizali prihodi od projekta koji su ugovoreni na početku 2008. ili tijekom te godine, a koji su u 2009. uglavnom završili. Osim na prihode tvrtki, to je rezultiralo da je lani odrađeno tek 6,5 posto manje radova nego 2008. godine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prva četiri mjeseca ove godine taj pad iznosi čak 18,1 posto, a ono što još više plaši je da je vrijednost novih narudžbi u prvom tromjesečju ove godine pala za čak 48,8 posto u odnosu na isto razdoblje 2009. godine. Za tri mjeseca nove narudžbe iznose mizernih 2,8 milijardi kuna. Vrijednost novih narudžbi nastavila je slijediti trend iz zadnjeg tromjesečja 2009. kada je pad iznosio čak 50,3 posto. Javne investicije su uglavnom stale i na državnoj i lokalnoj razini, a rijetki privatni investitori se odlučuju na investiciju u nesigurnom razdoblju. Osim toga građevinari su sve više prisiljeni spuštati cijene (trend se vidi i po padu bruto marži 2009.), te dodatno otpuštati radnike i smanjivati plaće. Poseban problem imali su oni koji su se bavili stanogradnjom, primjerice Tehnika ili Profectus, jer je tržište zamrlo, pa čak i spuštanje cijena u razinama od pet do 20 posto nije donijelo toliko željeno povećanje prometa i priljev svježeg novca.I sama tablica te službena državna metodologija razvrstavanja tvrtki i neprijavljivanje rezultata poslovanja dovele su do određenih anomalija na koje nismo mogli utjecati, ali ih treba istaknuti. Možda najviše bode u oči što u prvih pola godine splitski Konstruktor inženjering nije ispunio svoju obvezu prijavljivanja rezultata poslovanja. Konstruktor je u 2008. bio najveća građevinska tvrtka s prihodima od 2,34 milijarde kuna. Već lani su upali u probleme koji se protežu i na ovu godinu, ali o tome ne izvještavaju javnost kao što nisu poslali ni rezultate poslovanja. S njima bi tablica ipak nešto drukčije izgledala.

Isto tako treba napomenuti da se Stipić grupa, koja je ostvarila impresivan skok od gotovo 300 posto i povećala prihode za 914 milijuna kuna, sastoji od dvije tvrtke koje su vezane za građevinu, ali i od Stipić Interarta koji prodaje opremu za stanove. Nesumnjivo je na njihovo poslovanje utjecao završetak najvećega trgovačkog centra u Hrvatskoj – West Gatea, na kojem su bili glavni izvođač, ali su nam iz tvrtke odgovorili da se prihodi grupe ne vode odvojeno po kćerima tako da se nije moglo razjasniti koliko je prihoda doista stiglo od građevinarstva, a koliko od interijera. Za Osijek Koteks podaci pak nisu konsolidirani, a iako je predsjednik Uprave Drago Tadić poručio da bi im to povećalo prihode i rang, tvrtka nije odgovorila na upit o konsolidiranim prihodima. Utjecaj je na kraju imalo i to što su podružnice tvrtki CB&I, Technip i Salcef imale enormno visok rast te su popravile ukupnu sliku za gotovo milijardu kuna. S druge strane, tvrtke koje se u Hrvatskoj smatraju perjanicama građevinarstva iskusile su uglavnom pad prihoda. Tehnika, Viadukt, Strabag i Osijek Kotekst smanjili su prihode za četvrtinu i tako pokazali svoju veliku izloženost javnom sektoru, bilo u području niskogradnje ili visokogradnje. Ingra je doživjela golem pad prihoda od 44 posto, Cesta Varaždin više od 40 posto, Institut IGH ipak zbog diverzificiranosti poslova 13,6 posto, a Hidroelektra 4,3 posto.

Svijetli primjeri
Ipak, ima i svijetlih primjera poput Dalekovoda, Zagorja Tehnobetona, Mucića, GP-a Krk ili Zagreb Montaže. Dalekovod je uspio pojačati prisutnost na vanjskim tržištima, Mucić je dobio gradnju Arene Zagreb, Zagreb Montaža je pametno diverzificirala poslove i po teritoriju i po djelatnostima, GP Krk je u prijelaznom razdoblju uspio osigurati nove poslove. I oni koji su imali i rast i pad prihoda već prošle godine su krenuli u interne uštede i lagano mijenjanje strukture tvrtki i poslova, što je rezultiralo manjom zaposlenošću. Za obje skupine ova će godina biti iznimno teška i morat će se početi dodatno restrukturirati, naći nove niše i napraviti snažan iskorak prema inozemstvu ako žele ostati na raznima barem 2009. godine.

Filip Filipec, predsjednik Uprave Tehnike
Prošle godine Tehnika je bila po ukupnom prihodu na četvrtome mjestu u grani graditeljstva. Ovogodišnja tablica bilježi pad cijele grane s trećeg na četvrto mjesto (oko dvadeset mjesta), odnosno Tehnike za jedno mjesto. Treba reći da su pet tvrtki plasirane u razmaku od 10 posto, odnosno 100 milijuna kuna. Pad prihoda je tipičan za najveći dio tvrtki i iznosi oko 25 posto, a odnosi se i na Tehniku. Posljedica je to krize i recesije, pri čemu su najprije rezane investicije. Tehnika nije izrazito vezana za pojedinoga klijenta ili državu. Kriza je zahvatila i privatne investitore, tržište stanova, strane investicije kao i inozemstvo. To su sve područja na kojima ostvarujemo prihod, uz enormnu pojavu nelikvdnosti koje je generirala država ili javne tvrtke na započetim poslovima. Nažalost, zbog pogoršanja uvjeta financiranja zakočeni su ili zaustavljeni već neki započeti projekti, što je izravno dovelo do pada prihoda. Planom za 2010. planirali smo prihod na razini 2009., što i mislimo ostvariti unatoč podbačaju u prvom polugodištu jer u drugom dijelu godine imamo punu zaposlenost kapaciteta. Pad cijena na tržištu imat će sigurno za posljedicu smanjenje profita. Tvrtka je zato još na kraju 2008. donijela interne mjere za smanjenje posljedica krize i pravila ponašanja u novim okolnostima.

Josip Purić, direktor GP-a Krk
Još od 1994. godine, uz iznimku 1999. godine, tvrtka je rasla po stopama iznad 20 posto, a prošlogodišnji rast ostvarili smo jer smo se na vrijeme počeli pripremati za krizu i širiti na tržište cijele Hrvatske. Nažalost, ove godine neće biti moguće održati taj rast, i to otvoreno treba reći. Lanjski rezultat je i dijelom refleksija poslova ugovorenih godinu prije. Ovu je godinu obilježio snažan pad novih narudžbi. Vlada se pohvalila da su isplaćeni svi stari dugovi države i njezinih tvrtki, ali bojim se da nas to neće izvući iz krize jer istodobno su zaustavljena ulaganja i na državnoj i lokalnoj razini. Ovu će godinu preživjeti samo oni najpripremljeniji, ali bih kao poseban problem istaknuo pojavu nelojalne konkurencije, što je vidljivo po iznosima plaća koje službeno tvrtke u građevini isplaćuju. One su znatno niže od realnog stanja jer se dio novca isplaćuje u gotovini, odnosno bez plaćanja poreza i doprinosa.

Odjeća i hrana

Brza moda krivac je za previše tekstila, a prilikom obrade kvaliteta mu je niska

Međunarodni dan sestrinstva

„Sestrinstvo je danas pametnije i glasnije, ali i opterećenije nego ikad“