Industrija cementa u Hrvatskoj je u posljednjih nekoliko godina smanjila izvoz gotovo 75 posto, dok se uvoz u tom istom razdoblju udvostručio. Međutim, istodobno se prema podacima Gospodarsko interesnog udruženja Croatia cementa potrošnja toga građevnog materijala smanjila 40 posto. Takvi trendovi rezultat su skupe proizvodnje cementa, ponajprije zbog visokih nameta uvođenjem ograničenja na emisije ugljičnog dioksida te nemogućnosti zamjene skupih energenata onima iz obnovljivih izvora kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova. Trpimir Renić, predsjednik Uprave Cemex Hrvatska, najvećeg proizvođača cementa sa 630 zaposlenih, ističe da regulativa koja bi trebala omogućiti brže smanjivanje CO2 u okoliš nije jasna. S Renićem razgovaramo o uvjetima poslovanja Cemexa u Splitu u usporedbi s ostalim tvornicama koje ovaj globalni proizvođač ima u Europi.

Kakvi su poslovni rezultati Cemexa i koliko ste smanjili proizvodnju?
Cemex je 2010. završio u gubitku sedam milijuna kuna. Ove godine ne očekujemo daljnje pogoršanje financijskih rezultata unatoč padu građevinske aktivnosti i ostvarit ćemo oko 700 milijuna kuna ukupnog prihoda. Na rezultate utječe i rast cijena energenata, petrolkoksa i ugljena. Na stranom tržištu energenti su poskupjeli zbog velike potražnje iz azijskih zemalja te smanjene proizvodnje nekih od njih. Cemex je i dalje najveći proizvođač cementa na hrvatskom tržištu s udjelom između 38 i 39 posto, ali naši kapaciteti daleko su veći od mogućnosti tržišta da konzumira ovaj materijal pa se oko 40 posto izvozi. Za usporedbu, 2008. Cemex je prodao više od 2,2 milijuna tona cementa, dok ove godine očekujemo tek oko 1,4 milijuna. U 2010. godini uvoz cementa bio je oko 18 posto ukupne potražnje na domaćem tržištu. Gotovo svaka peta tona cementa koja se ovdje proda je iz uvoza, ponajprije iz BiH, Mađarske, Slovenije i Italije. Teško je konkurirati na tržištu i bit će sve teže zbog uvjeta poslovanja. Cement iz uvoza je u proizvodnim troškovima jeftiniji, ne samo iz spomenutih država, već i ostalih. Troškovno, stranci su konkurentniji glede energenata.

U Europskoj uniji uobičajeno je sve veće korištenje alternativnih izvora energije, ali i oni su također skupi…
U cementnoj industriji koristi se sve više gorivo iz biomase te ono iz obrađenoga komunalnog otpada. Primjerice, u njemačkom gradu Rudersdorferu u Cemexovoj tvornici udio zamjenskih goriva je 73 posto, u drugoj 68%. U Velikoj Britaniji taj udio u jednoj tvornici je 60%, a u drugoj 43%. U Poljskoj su također dvije tvornice u kojima su udjeli po 72% i 44%. Nešto manje je u Španjolskoj, sa 37% i 45%. Najmanje je u Hrvatskoj, između četiri i pet posto. U našim tvornicama Sv. Kajo i Sv. Juraj koriste se otpadna ulja i komina nastala preradom maslina iz naših maslinika i od ostalih uljara koju kupujemo po Dalmaciji. Svako gorivo je skupo, ali uvijek je skuplje neko fosilno gorivo i u budućnosti će biti sve skuplje zbog namjere da se naplaćuju emisije CO2. Alternativnih i zamjenskih goriva bit će sve više, a kad je ponuda veća, cijene bi se trebale sniziti. Prema pretpristupnim ugovorima koje je potpisala, Hrvatska ima obvezu u idućih pet do šest godina smanjiti količinu komunalnog otpada koji se odlaže gotovo 50 posto. Uglavnom, sada se sav otpad, osim plastičnih boca, odlaže iako je u njemu gorivi dio od 25 do 30 posto. U Njemačkoj se najviše koristi komunalni otpad, automobilske gume, otpad iz prehrambene industrije, mulj od vodopročišćivača, a naša tamošnja tvornica koja je u blizini kemijske industrije za gorivo kupuje njihov otpadni glicerin.

Vaše tvornice u Kaštelima pokraj Splita mogle bi upotrebljavati komunalni otpad kojega ima u vrijeme turističke sezone.
S našim kapacitetima možemo koristiti sav komunalni otpad koji nastaje na području Dalmacije. Problem je što nema sagrađenih centara za zbrinjavanje otpada u Hrvatskoj. Centar Bikarac u Šibensko-kninskoj županiji, primjerice, odlaže samo otpad, ali ga ne obrađuje. Postoji strategija o zbrinjavanju otpada u državi, ali sporo se realizira. U Njemačkoj je uveden zakon prema kojem se otpad određene energetske vrijednosti ne smije davati na odlagalište.

Cementna industrija također je zagađivač i vaše tvornice često su na udaru ekoloških udruga.
Naravno, jer cementnu industriju danas gotovo svugdje u svijetu vrlo strogo nadziru državne agencije i institucije, ali sva dosad provedena mjerenja pokazuju da su naše emisije u skladu s propisanim standardima u Hrvatskoj. Međutim, kao država imamo obvezu smanjiti emisiju CO2 do 2013. godine, a taj problem rješavamo s puno poteškoća. Bez obzira što Hrvatska nije u EU, Cemex plaća određenu cijenu po toni CO2 koju emitiramo, što nitko nema. U Europi je dosad vrijedio sustav dobivanja prava da se određena količina CO2 može emitirati, a više od toga mora se platiti. Cemex je od 2007. Fondu za zaštitu okoliša uplatio više od 35 milijuna kuna, od čega samo u ovoj godini devet milijuna.

Očuvanje okoliša

Gorivo iz vlastitih maslinika
U napuštenom kamenolomu pokraj Splita Cemex Hrvatska zasadio je 1400 stabala maslina za koja se brine Zadruga branitelja unutar tvrtke. Komina nastala preradom maslina, kao i otkup od ostalih uljara po Dalmaciji, koristi se za gorivo.

Robna marka Lintar
Cemex je prošle godine dobio od ubranih maslina 160 litara ulja robne marke Lintar, a ove godine 120 litara koje se najčešće daruju poslovnim partnerima. U Španjolskoj je Cemex rekultivirao površine vinovom lozom, dok se ona u Engleskoj često pretvaraju u jezera i staništa za ptice. Nekada su se najčešće sadile šume, ali sada su se povećali zahtjevi za očuvanje okoliša u pojedinim državama.

Bihevioralni laboratorij

Ova tvrtka koristi inovativan alat za zapošljavanje i razvoj zaposlenika

Razvojna strategija

Nova faza elektrifikacije i inteligentne vožnje usmjerena je na europske ceste