Istarska tvornica za preradu bakalara “Milena” iz Višnjana plasirala je za božićne blagdane u svoju ustaljenu trgovačku mrežu – velike trgovačke lance kao što su Getro, Plodine, Kaufland i druge – četiri tone bakalara pripremljenog prema vlastitoj recepturi i pakiranog u plastičnu ambalažu od po 150, 250, 500 grama te za rinfuznu prodaju po dva i pet kilograma. Inače, ovogodišnja proizvodnja od ukupno 18 tona dvostruko je veća od proizvodnje 2004. godine, i u stalnom je porastu, pa je i proizvodna hala od 80 četvornih metara premala i priprema se izgradnja nove, triput veće. Prva istarska tvornica bakalara izniknula je od ručne prerade bakalara za potrebe vlastite konobe ugostiteljskog objekta “Bačva” kojom se bavila vlasnica Milena Stefanov. Iako se tradicija pravljenja bakalara uoči velikih blagdana osobito Božića u istarskim domaćinstvima nikad nije prekinula, sve je više zaposlenih domaćica tražilo uslugu od Milene, pa je pomalo rastao i krug kupaca, mimo potrošnje u konobi. Štoviše, višnjanski bakalar proizvodi se i sladokuscima nudi cijele godine. Konoba devedesetih prerasta u agroturizam s mogućnošću smještaja petnaestak turista i kompletnom gastro i etno ponudom. No proizvodnja bakalara se ne zanemaruje, dapače sve je veća, pa je sredinom devedesetih registrirana i tvornica za takvu preradu. Nabavljeni su rabljeni strojevi koje je trebalo prilagoditi proizvodu jer su bili namijenjeni prvotno pekarskoj industriji. Sirovinu uvoze izravno iz Norveške. Šest članova obitelji Stefanov polako i uporno, zapošljavanjem još toliko vanjskih radnika, širili su svoje dvije djelatnosti. “Bakalar je iz Višnjana krenuo najprije diljem Istre, pa duž obale gdje mu je i tradicija najjača, sve do Dubrovnika, a onda i u unutrašnjost čak do Osijeka. Stalna borba za kvalitetu omogućila nam je ulazak u velike trgovinske lance, kojima ga prodajemo po 80 kuna za kilogram uz PDV, a ove godine uveli smo i HACCP, međunarodni sustav kontrole hrane. Potražnja je u porastu pa već projektiramo i novu halu koja bi trebala biti gotova za dvije godine. Uz tradicionalni istarski bakalar na bijelo počeli smo proizvoditi specijalni bakalar s tartufima, maslinama, pikantnom paprikom, što je izuzetno dobro prihvaćeno. S obzirom na to da su sadašnja plastična pakiranja ograničenog trajanja, pripremamo se i za pakiranje u staklenke uz sterilizaciju kao trajnog proizvoda. Tiho, bez puno pompe, mi se na taj način pripremamo i za izvoz i ovo je naš mali doprinos ulasku Hrvatske u EU”, kaže mladi 32-godišnji vlasnik istarske tvornice bakalara “Milena”, Aleksandar Stefanov, koji je zapravo posao naslijedio od majke Milene, utemeljiteljice i kreatorice proizvodnje.