EN DE

Rekordi na pokradenoj opremi

Autor: Ivica Profaca
20. siječanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Već 20 godina nije riješeno pitanje opreme pokradene u dubrovačkoj zračnoj luci, a iako je Podgorica priznala krađu odbija kompenzaciju

Rekordni rezultati na crnogorskim aerodromima, posebno onom u Tivtu, podsjetili su na gotovo 20 godina staru priču o opremanju zračnih luka u Podgorici i Tivtu opremom opljačkanom tijekom okupacije dubrovačkog aerodroma Ćilipi. Premda dio te opreme zbog zastarjelosti vjerojatno više nije u funkciji, činjenica je da je, posebno u Tivtu, početkom 90-ih to bio važan čimbenik razvoja zračnog prometa Crne Gore.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Sporovi vezani za tu imovinu, procijenjenu na 10 milijuna eura vode se godinama. Hrvatska je kao naknadu svojedobno tražila 10% dionica u javnom poduzeću Aerodromi Crne Gore, koje se sad hvali spektakularnim rezultatima, a što Podgorica odbija. Da stvari budu zanimljivije u aerodromskoj priči, Crna Gora je pljačku službeno priznala. Naime, u hrvatsko-crnogorskom Sporazumu o zračnom prometu potpisanom 2004. izrijekom stoji da će se problem “kompenzacije Zračnoj luci Dubrovnik za otuđena osnovna sredstva i opremu iz 1991. koja se i sada koristi kao dio imovine Javnog poduzeća Aerodromi Crne Gore rješavati u duhu dobrih međudržavnih odnosa”, no dogovor o rješenju ostavljen je drugim nadležnim tijelima. Tadašnji direktor dubrovačkog aerodroma Tonči Peović, danas na čelu Zračne luke Zagreb, tada je smatrao da ne smije biti govora o obeštećenju u novcu, niti o povratu zastarjele opreme, i da Hrvatska ne smije pristati ni na što manje od rezervacije suvlasničkog paketa.

Rekordni rezultati na crnogorskim aerodromima, posebno onom u Tivtu, podsjetili su na gotovo 20 godina staru priču o opremanju zračnih luka u Podgorici i Tivtu opremom opljačkanom tijekom okupacije dubrovačkog aerodroma Ćilipi. Premda dio te opreme zbog zastarjelosti vjerojatno više nije u funkciji, činjenica je da je, posebno u Tivtu, početkom 90-ih to bio važan čimbenik razvoja zračnog prometa Crne Gore.

Sporovi vezani za tu imovinu, procijenjenu na 10 milijuna eura vode se godinama. Hrvatska je kao naknadu svojedobno tražila 10% dionica u javnom poduzeću Aerodromi Crne Gore, koje se sad hvali spektakularnim rezultatima, a što Podgorica odbija. Da stvari budu zanimljivije u aerodromskoj priči, Crna Gora je pljačku službeno priznala. Naime, u hrvatsko-crnogorskom Sporazumu o zračnom prometu potpisanom 2004. izrijekom stoji da će se problem “kompenzacije Zračnoj luci Dubrovnik za otuđena osnovna sredstva i opremu iz 1991. koja se i sada koristi kao dio imovine Javnog poduzeća Aerodromi Crne Gore rješavati u duhu dobrih međudržavnih odnosa”, no dogovor o rješenju ostavljen je drugim nadležnim tijelima. Tadašnji direktor dubrovačkog aerodroma Tonči Peović, danas na čelu Zračne luke Zagreb, tada je smatrao da ne smije biti govora o obeštećenju u novcu, niti o povratu zastarjele opreme, i da Hrvatska ne smije pristati ni na što manje od rezervacije suvlasničkog paketa.

S njim su se slagali i u tadašnjem Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka. S druge strane, Crna Gora pristaje samo na povrat opreme, ili novčanu kompenzaciju, jer kako službeno krive JNA i JAT (od kojeg je Crna Gora je kupila svoja dva aerodroma), pa da odštetu ne treba snositi novoosnovana država. “Opremu sa Ćilipa iznijela je JNA i predala JAT-u. Dok su aerodromi u Tivtu i Podgorici bili njihovo vlasništvo nismo mogli provjeriti što se tamo nalazi, kazao je tadašnji crnogorski vicepremijer Jusuf Kalamperović. Doduše, sav plijen ostao u Crnoj Gori, nego su JNA i JAT dio opreme proslijedili u Beograd, Niš, pa i Banju Luku. U vrijeme zračnih udara NATO-a nešto je završilo čak u rumunjskom Temišvaru gdje je JAT prebacio svoje avione. Za tu pljačku nitko nije odgovarao, premda je dubrovački novinar Luko Brailo dokazao da je iza svega stajao nekadašnji direktor Savezne uprave za kontrolu leta general major Viktor Zupančić.

Ratna privreda

Šteta od 1,5 mlrd. eura
Tijekom okupacije Konavala opljačkano je i spaljeno na stotine kuća, pokradena je sva stoka, ali i oprema iz restorana i hotela. Uništeno je i odneseno 336 brodova, brodica i jahti, zlato i novac iz kuća i poštanskih ili bankovnih poslovnica, građevinski strojevi, pa čak i tiskara koju su kasnije koristili crnogorski mediji. Procjene vrijednosti opljačkane imovine idu čak do 1,5 mlard. eura.

Autor: Ivica Profaca
20. siječanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close