U okviru razvoja digitalnih kompetencija, provodimo aktivnosti i projekte kojima je cilj potaknuti sve građane kako bi Hrvatska postala uspješnija, produktivnija i još bolja za život svakog građanina”, istaknuo je Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva (SDURDD).

Koliko ste puta u zadnjih nekoliko mjeseci od svoje banke dobili upozorenje da ne otvarate poveznicu koju ste dobili i ne unosite svoje podatke jer je riječ o lažnom linku? Sigurno ste se nemali broj puta na društvenim mrežama susreli i s porukom kako ste naslijedili bogatstvo od nepoznatog rođaka iz inozemstva. Ili da vam je milijune ostavio nigerijski princ, a sve što vi trebate učiniti je – ostaviti svoje podatke i brojeve računa. Možda ste na nekoj stranici povoljno kupili odličan proizvod, ali vam nikad nije stigao.

U Hrvatskoj, ali i u svijetu sve je više online prijevara, a kako se tehnologija razvija, one su sve sofisticiranije. Prevaranti koriste razne napredne tehnike, pa je i napade teže detektirati. A ono što je od iznimne važnosti je da takve pokušaje prijevare na vrijeme prepoznate i izbjegnete.

Prepoznavanje lažnih internetskih stranica i online prijevara, međutim, predstavlja tek jedan manji, ali važan segment u okviru digitalno-medijske pismenosti koja je postala jedna od ključnih vještina za život u moderno doba.

Digitalne tehnologije, naime, donose velike promjene, od poslovnih procesa do dnevnih rutina. Ovo stoljeće bilježi jedan od najbržih napredaka u tehnologiji, a svake se godine pojavljuje sve više inovativnih uređaja. Kako se razvija korištenje interneta, tako se razvija i razumijevanje digitalne pismenosti.

Ona podrazumijeva opće tehničko znanje i kulturu upotrebe interneta. Osoba koja je digitalno pismena svjesna je prednosti i mana različitih oblika medija, izvora informacija, ali i vrijednosti informacija koje pronalazi. Digitalno pismena osoba posjeduje sposobnost pronalaženja, analize, upotrebe i stvaranja sadržaja korištenjem tehnologije i interneta.

Iznad prosjeka EU

Prema zadnjem izvješću Indeksa gospodarske i društvene digitalizacije (Digital Economy and Society Indeks, DESI) kojeg je objavila Europska komisija Hrvatska je značajan napredak ostvarila rastom sa 16. na 9. mjesto u području ljudskog kapitala. Ovo područje mjeri digitalne vještine koje su potrebne da se iskoriste mogućnosti koje nudi digitalno društvo. Sve veći broj Hrvata koristi Internet, a u znanstvenom području raste broj diplomiranih IKT stručnjaka.

Razina digitalnih vještina hrvatskog stanovništva prema nekoliko je ključnih pokazatelja iznad prosjeka EU. 63% građana između 16 i 74 godine u Hrvatskoj ovladalo je osnovnim digitalnim vještinama (u odnosu na prosjek EU-a od 54%), a 31% pojedinaca ovladalo je naprednim digitalnim vještinama (u odnosu na prosjek EU-a od 26%).

Digitalna transformacija je u porastu i utječe na svaki aspekt života, na ljudsku komunikaciju, načine realizacije poslova i funkcioniranja gospodarstva u suvremenom društvu. Stoga, za mnoge moderne profesije, digitalne kompetencije predstavljaju bitne kompetencije za obavljanje svakodnevnih zadataka, a tvrtke i institucije očekuju da ih većina njihovih zaposlenika posjeduje, jer bez čvrstog vladanja digitalnim kompetencijama ne postoji način da se potaknu inovacije i zadrži konkurentnost.

Kako se ovisnost o internetu i digitalnoj tehnologiji povećava, radna snaga mora ići u korak s rastućom potražnjom za digitalnim kompetencijama. Sve je to u velikoj mjeri primjenjivo za sve građane koji trebaju digitalne kompetencije bilo u svakodnevnom profesionalnom ili osobnom životu. Prednost je i što se osobama koje posjeduju digitalne kompetencije pružaju različite mogućnosti razvoja i zapošljavanja, u zemlji u kojoj žive, ali i u bilo kojoj drugoj zemlji članici Europske unije.

“U okviru razvoja digitalnih kompetencija, provodimo aktivnosti i projekte kojima je cilj potaknuti sve građane kako bi Hrvatska postala uspješnija, produktivnija i još bolja za život svakog građanina”, istaknuo je Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.

Digitalna pristupačnost

Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva već nekoliko godina organizira radionice koje vode djelatnici ureda vezano za područje digitalne pristupačnosti i na takav način sudjeluje u razvoju digitalnih kompetencija. Pristupačnost digitalnom sadržaju bitna je za sve građane, a posebno za osobe s invaliditetom. Osobe s vidnim, slušnim, motoričkim ili kognitivnim poteškoćama, ozlijeđene i starije osobe, svakodnevno se susreću s preprekama, ne samo u fizičkom već i u digitalnom svijetu.

Digitalna pristupačnost jest praksa prilagodbe mrežnih stranica, mobilnih aplikacija i ostalih digitalnih sadržaja i usluga kako bi im svi korisnici mogli pristupiti, koristiti ih i razumjeti bez obzira na vizualne, slušne, motoričke ili kognitivne poteškoće bilo da su one privremene ili trajne. Digitalna pristupačnost polazi od četiri osnovna načela koja zahtijevaju da svi korisnici, bez obzira na svoje mogućnosti, mogu percipirati informacije i sastavne dijelove korisničkog sučelja (mogućnost opažanja), upravljati korisničkim sučeljem (operabilnost), razumjeti informacije i način rada korisničkog sučelja (razumljivost) i pristupiti sadržaju bez obzira na tehnologiju (stabilnost). U Strategiji digitalne Hrvatske za razdoblje do 2023. godine posebno je naglašena digitalno-medijska pismenost koja uključuje i prioritetna područja provedbe javnih politika iz područja razvoja digitalnih tehnologija.

Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva kontinuirano podupire sve digitalne procese vezane za digitalnu pismenost i digitalne kompetencije kako bi se aktivno uključile sve razine vlasti kao i svi građani.

* Sadržaj omogućio Središnji državni ured za digitalizaciju