Na radnom ručku održanom 23. veljače 2010. godine u organizaciji HUP – Udruge malih i srednjih poduzetnika gostovao je Ivan Šuker, ministar financija i potpredsjednik Vlade za gospodarstvo. Na tom vrlo posjećenom radnom ručku sudjelovalo je tri stotine poduzetnika i menadžera jer se govorilo o mjerama za gospodarski oporavak i razvitak, tj o modelima financiranja gospodarstva. Petar Lovrić, predsjednik Udruge, uvodno je naglasio kako mali i srednji poduzetnici već više od godine dana traže pokretanje financijskih modela i stoga pozdravljaju njihov početak. Damir Kuštrak, predsjednik HUP-a, naglasio je kako je sektor malog i srednjeg poduzetništva najviše osjetio gospodarsku krizu, a HUP je institucija koja ima cilj i misiju stalnog zahtijevanja popravljanja uvjeta poslovanja za poduzeća. Potpredsjednik Vlade Ivan Šuker prezentirao je dva modela budućega kreditiranja poduzetnika, model A i model B.

Pojašnjenje modela
Model A namijenjen je za financiranje trajnih obrtnih sredstava, pri čemu se najviše 20 posto može namijeniti za plaćanje dugova, i to za poduzeća koja su došla u probleme nakon 30. lipnja 2008. godine. U ovom modelu HBOR i banke zajedno daju sredstva u omjeru 40:60, kredit je na tri godine, a poček može biti do jedne godine, fiksna kamata HBOR-a je 3,8 posto, a banke na to dodaju svoju kamatu pa ona u prvoj aukciji iznosi od 4,93 posto kod Splitske banke do 5,11 posto kod PBZ-a i Vabe. U ovom se modelu banke na aukcijama natječu za kvote za kredite, a osnovni kriterij za odabir najboljih bankarskih ponuda je visina kamate. Na prvoj aukciji održanoj 19. veljače ponude je poslalo 16 banaka, a prihvaćeno je šest najboljih pa je u ukupnom iznosu odobrena kvota kredita od 200 milijuna kuna. Sljedeća aukcija za obrtna sredstva slijedi za desetak dana. Model B namijenjen je za pokretanje investicijskih projekata od čega najmanje 70 posto kredita mora biti za investicije, a ostalo može biti iskorišteno za obrtna sredstva i dug prema državi jer se pokazalo da je pristup obrtnom kapitalu za poduzetnike najveći problem. I u ovom se modelu banke na aukcijama natječu za kvote za investicije, ali osnovni kriterij za odabir najboljih ponuda banaka je visina kamate i njihova spremnost za sudjelovanje u riziku jer u ovome modelu država daje jamstva za projekt u iznosu od 25 do 50 posto pa je samim time i rizik banke manji iako su sva sredstva za kredit bankarska. U ovome modelu krediti se daju na rok od 3 do 10 godina, a jamstvo po pojedinom kreditu može iznositi najviše 60 milijuna kn. Prva aukcija za model B bit će održan polovinom ožujka. Potpredsjednik Vlade Ivan Šuker govorio je i o drugoj važnoj temi za poduzetnike, a to je nelikvidnost, pri čemu je naglasio da država sve račune iz državnog proračuna podmiruje u rokovima te pozvao poduzetnike da izlože suprotan primjer ako im je poznat. Istodobno je naglasio da problem likvidnosti postoji kod državnih poduzeća HŽ-a, HEP-a, Hrvatskih autocesta, Hrvatskih cesta i Ine.

Izmjene zakona
Od više od 27.000 insolventnih poduzeća koliko ih je u Hrvatskoj više od 18.000 blokirano je duže od godine dana. Od tih 27.000 insolventnih poduzeća više od 17.000 poduzeća nema nijednoga zaposlenog, a ukupno je njihov dug 10 milijardi, dok insolventnih tvrtki s jednim do pet zaposlenih ima 8200, a one duguju gotovo sedam milijardi kuna. Ministar Šuker predložio je izmjenu Zakona o sudskim registrima kojim bi se uredilo da nitko ne može osnovati novu tvrtku dok ima nepodmirene obveze prema državi ili dobavljačima te hitne izmjene rudarskog zakonodavstva. Poduzetnici su predložili i da dugovi ne zastarijevaju te mogućnost uvođenja jednostavnijih osiguranja naplate od mjenica i zadužnica.