Početak realizacije Vladina programa obnove ribarske flote, kojim se predviđa izgradnja 28 ribarica u domaćim brodogradilištima, ukupne vrijednosti 50 milijuna eura donosi, uz ostalo, oživljavanje male i srednje brodogradnje koja se posljednjih godina uglavnom održavala remontom dotrajalih i zastarjelih ribarskih brodova. Među njima zasigurno će prosperirati i Tehnomontovo brodogradilište Pula d.o.o., koje ima stoljetnu tradiciju.

Najbolje karakteristike
Prvim natječajem, koji je nedavno zaključen, pulski su “mali” brodograditelji ugovorili gradnju triju velikih tunolovaca od 40 metara uglavnom za ulov tune i sitne plave ribe u Jadranu i Mediteranu. U travnju očekuju drugi natječaj i vjeruju da će i tada uspjeti ugovoriti gradnju barem još triju brodova. Naime, spremni su preuzeti gradnju i desetak brodova. Prva tri broda ugovorili su s društvima Conex Trade d.o.o. iz Solina i Kali d.o.o. iz Kalija na Ugljanu. Istim natječajem Viktor Lenac došao je do gradnje dvaju istih takvih brodova. Riječ je o vrlo moćnim brodovima, najboljih karakteristika u takvoj katergoriji, a zajednički su ih definirali ribari naručitelji, brodograditelji i Brodarski institut u Zagrebu. Uz veliku dužinu brodovi će razvijati i veliku brzinu od 14,5 čvorova, što je naročito bitno za ulov tune (jer je bitno tko će brže stići do nje kad se jato pojavi). Brodovi će imati dva tanka od po 30 kubičnih metara s temperaturom morske vode od 0 stupnjeva za tzv. šokiranje ribe, suhi rashladnik (minus 20 stupnjeva) skladišni prostor, mrežu dugu kilometar i pol, visoku 300 metara i tešku 18 tona. Uz takvu opremu i zahvaljujući spremnicima sa 100 tona goriva, brodovi će moći autonomno loviti 15 dana i oploviti četiri puta Jadran bez pristajanja. Zato će biti pogodni i za izlov i u Sredozemnom moru sve do obala Afrike. Prema financijskoj konstrukciji, u cijeni broda tunolovca od 1,930.000 eura, sa 30 posto iznosa kao poticajem participira Vlada (njezina tri ministarstva – gospodarstva, pomorstva, poljoprivrede), 10 posto osigurat će investitori, a 60 posto su kreditna sredstva HBOR-a po povoljnim uvjetima na 15 godina, s dvije godine počeka i kamatom od dva posto. Miljenko Brnić, direktor Tehnomontova brodogradilišta Pula d.o.o., kaže da ugovoreni posao “osigurava zaposlenost u iduće tri godine, ali i predstavlja odskočnu dasku za izvozne poslove, osobito u zemljama za koje smo već radili kao što su Mauritanija, Alžir i Tunis. Da bismo posao obavljali što kvalitetnije, obnovili smo stručnu kadrovsku strukturu i ulažemo u tehnološku obnovu”.

Kooperant 3. maja
Brodogradilište Pula d.o.o., koje se zvalo “Crvena zvijezda”, do ovih domaćih narudžbi za novogradnje svrstavalo se u mala brodogradilišta, a danas se klasificira kao srednje brodogradilište. Kroz stoljetnu povijest u sjeni susjednog i pedeset godina starijeg Uljanika, brodogradilište Pula imalo je niz padova i uspona, čak se kao feniks iz pepela ponovo rodilo iz stečaja sedamdesetih godina 20. stoljeća. Danas se na navozima vide uglavnom stari brodovi na remontu, što je i bila orijentacija posljednjih godina kada se domaća ribarska, ali i druga flota uglavnom osipala a ne gradila. Brodogradilište radi i kooperantske poslove za velika brodogradilišta kao što su sekcije za Uljanik i 3. maj. “Zanimljivo je napomenuti da su se ribarski brodovi duži od 25 metara od hrvatskih brodogradilišta gradili samo u Tehnomontovu brodogradilištu u Puli. Bilo je to još šezdesetih godina prošlog stoljeća kada su za prekooceanski ribolov na Atlantiku izgrađena tri tunolovca duga po 45 metara, koji i danas plove i love negdje na zapadnoj obali Amerike, i to s ribarima – pomorcima našega porijekla. Kupio ih je bio, naime, poznati komiški ribarski poduzetnik iz San Pedra u Kaliforniji Joe Bogdanovich. Paleta brodova koji su sišli s naših navoza vrlo je široka, od malih do najvećih ribarskih brodova, preko trabakula za prijevoz tereta, patrolnih policijskih do putničkih brodova. Sve to daje nam kredibilitet da dobijemo dobar dio ovog paketa iz programa obnove domaće ribarske flote na domaćim navozima”, kaže direktor Miljenko Brnić.

Prvi znanstveni skup na ‘Liburniji’

Da je tzv. mala brodogradnja u Hrvatskoj postala aktualna gospodarska, ali i znanstvena tema vidjelo se jučer, posljednjeg dana 22. međunarodnog sajma nautike, sporta i tehničke kulture Nautica. Udruženje male brodogradnje Hrvatske gospodarske komore, Udruga Bibliografija o Jadranu i spomenuti riječki sajam u velikom salonu broda Liburnija upriličili su prvi znanstveni skup o problematici i mogućnostima hrvatske male brodogradnje. Pod vodstvom prof. dr. Bruna Čalića s Tehničkog fakulteta u Rijeci mali brodograditelji i znanstvenici zajedno s predstavnicima Ministarstva gospodarstva raspravljali su o značenju male brodogradnje za hrvatsko gospodarstvo, te uz cijeli niz zanimljivih saznanja o tehničko-tehnološkim postignućima ocijenili da tom segmentu brodogradnje valja posvetiti barem približno jednaku pozornost kao i velikoj brodogradnji. Utoliko više što je ona ključ razvoja ribarstva, nautičkog turizma, sigurnosti na moru i racionalnije povezanosti s otocima. Na skupu je dipl. inž. Đorđe Berc iz Tehnomontova brodogradilišta iscrpno govorio o njihovu projektu i uopće o programu gradnje suvremenih ribarskih brodica.

Tehnomont iznajmljuje stotine radnika

Od sedamdesetih godina Tehnomont dio svojih brodograditelja permanentno “iznajmljuje” brodogradilištima u inozemstvu, sada Njemačkoj i Italiji, prije i u Nizozemskoj, kao i nekim domaćim velikim brodogradilištima. Gradilišta u inozemstvu bila su svojevremeno, kada je na njima radilo i blizu tisuću radnika, za Tehnomont pravi zlatni rudnik. Danas ih radi još tristotinjak, a u Pula ih je 160. U ukupnom prihodu Tehnomontove brodogradnje Brodogradilište Pula d.o.o. ostvaruje 35 milijuna kuna, a u inoradilištima deset milijuna eura godišnje. Inače, u Tehnomont grupi, uz brodogradnju, još su velika marina Veruda, proizvodnja sunčanih kolektora i pogoni metalske obrade.

Bihevioralni laboratorij

Ova tvrtka koristi inovativan alat za zapošljavanje i razvoj zaposlenika

Razvojna strategija

Nova faza elektrifikacije i inteligentne vožnje usmjerena je na europske ceste