Trend vrlo brzog razvoja sajmova pratili su i prateći objekti. Konkretno, u Kölnu, jednom od najvećih svjetskih sajamskih odredišta, broj hotela je povećan s 211 na 250 samo u razdoblju od 1995. do 2002., a broj ponuđenih smještajnih kapaciteta u hotelima sa 16.837 na 21.655 ležaja. I dok je 1995. ostvareno 2,622.860 noćenja, 2002. ih je bilo 3,300.456, od čega 540.076 otpada na inozemne goste. Zahvaljujući bumu sajamskih gostiju, jer su oni najvećim dijelom popunjavali smještajne kapacitete cijele godine, hotelski su se voditelji ponašali dosta bahato. Za vrijeme sajamskih priredbi uobičajeno bi udvostručili cijene hotela i time povećavali nespokojstvo posjetitelja i izlagača. Primijećeno je da sve tvrtke, posebno one velike, uglavnom smanjuju troškove na svakome mjestu. Najprije su ukinuta putovanja u poslovnoj klasi zrakoplova i prebačena u ekonomsku klasu, zatim se smanjivalo pravo na hotele s određenim brojem zvjezdica, a najopasnije za cijelu uslužnu djelatnost koja se razvija uz sajmove je skraćeno vrijeme boravka na sajmovima.

Preskupi smještaj
Naime, cijena smještaja igra sve veću ulogu o odlučivanju za posjet ili nastup na pojedinim sajamskim priredbama. Najbolji primjer razmišljanja u tom pravcu je rasprava hoće li se tradicionalni Sajam knjiga u Frankfurtu premjestiti na neku drugu lokaciju. Razlog: pobuna izlagača i posjetitelja na visoke cijene smještaja u hotelima. Sajmovi Düsseldorf i Köln pokušavaju izbjeći tu sudbinu, pa su zajedno s Udrugom hotelijera i ugostitelja DeHoGa u svojoj pokrajini nedavno predstavili projekt “FairFairsHotels” (hoteli s primjerenim cijenama), koji bi trebao jamčiti potpunu transparentnost cijena smještaja za vrijeme sajamskih priredbi. Hoteli koji se uključuju u taj projekt, a sve je sazdano na dobrovoljnom uključivanju, moraju godinu dana prije održavanja nekog sajma objaviti s kojim maksimalnim cijenama se računa. Glavni direktor Udruge DeHoGa iz pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija Klaus Huebenthal ističe kako svaki hotel koji to učini ne kontingentira broj ležaja ,već mora sve svoje kapacitete uključiti u sajamsku funkciju po predloženim cijenama. U odredbama su jasne i propozicije o obvezama onih koji rezerviraju, a ne koriste hotelske kapacitete.

Modeli za više posjetitelja
Cijeli projekt “FairFairsHotels” trebao bi pridonijeti značenju sajamskih priredbi na području Düsseldorfa i ojačati njihovu ulogu kao jednoga od vodećih svjetskih sajamskih odredišta uopće. Bitno je da su se najveći lanci hotela odmah uključili u ovaj projekt, jer su čak i površnom analizom ustanovili da će u konačnici bolje proći. Projekt je zapravo nastavak projekta koji već nekoliko godina provodi Uprava sajma u Kölnu pod nazivom “Partner-Hotels”. Sestrinsko uslužno poduzeće kölnskoga sajma rezervira u više od 80-ak hotela određene kontingente za svoje goste, izlagače i posjetitelje pa ih proslijedi svojim klijentima. Projekt se potvrdio: samo u 2003. godini brojka ostvarenih noćenja kroz taj vid porasla je sa 240.000 na više od 300.000. Broj se stalno povećava. U svakom slučaju, organizatori sajamskih priredbi stavljeni su pred ozbiljne izazove na koje moraju sasvim konkretno odgovoriti. Kvaliteta određenog sajma neće se mjeriti samo brojem izlagača i brojem posjetitelja nego prije svega strukturom izlagača i posjetitelja. Nijemci kažu: “Klasse statt Masse”. To je nova dimenzija i potpuno novi izazov u sajamskom poslovnom svijetu. Hotelijeri i ugostitelji ponajviše participiraju uspješnost ili neuspjeh svih takvih nastojanja.