EN DE

Proizvode gajbe za sve pivovare u Srbiji

Autor: Mladen Volarić
21. travanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Kaplast je 2005. godinu završio s gotovo dva milijuna kuna čiste dobiti, od čega će 900.000 kuna biti isplaćeno kao dividenda

Vodeći regionalni proizvođač polietilenskih nosiljki za pića karlovački Kaplast d.d. pripojit će svoju tvrtku-kćer Kaplast-eko sa sjedištem u Kuplenskom kraj Vojnića u svoj sastav.
Odluka Skupštine društva, koja će se održati 9. svibnja, bit će formalne naravi jer iza nje stoji većinski vlasnik i direktor Želimir Feitl.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Iskoristiti olakšice
Kaplast-eko osnovan je 1997. godine kao pogon za izradu polietilenskih proizvoda u Kuplenskom. Cilj je bio iskoristile sve tadašnje državne pogodnosti i olakšice poslovanja na području posebne državne skrbi, a u vlasničkoj strukturi su Kaplast d.d. s udjelom od 74,5 posto i njegov talijanski partner Generalplast iz Pordenonea s 25,5 posto udjela. “S talijanskim partnerom smo dogovorili transakciju pripajanja Kaplast-ekoa matičnoj tvrtki Kaplastu d.d. tako da će Kaplast najprije otkupiti od Generalplasta čitav njegov udio i tako postati stopostotni vlasnik tvrtke-kćeri i onda je takvu pripojiti u svoj sastav. Potom će Generalplast otkupiti za isti iznos udio u Kaplastu d.d., a to će, izraženo u postotku, biti oko 6,8. Smisao tog poteza je postizanje ekonomičnijeg poslovanja u sklopu jedinstvenog poduzeća. Naime, razlozi za dosadašnji model poslovanja nestali su ukidanjem prijašnjih oblika olakšica. Sad ćemo pripajanjem tvrtke-kćeri matičnom poduzeću smanjiti troškove koji su nastali između tih dvaju subjekata”, objasnio je Želimir Feitl promjenu organizacijskog oblika njegovih dvaju poduzeća.

Vodeći regionalni proizvođač polietilenskih nosiljki za pića karlovački Kaplast d.d. pripojit će svoju tvrtku-kćer Kaplast-eko sa sjedištem u Kuplenskom kraj Vojnića u svoj sastav.
Odluka Skupštine društva, koja će se održati 9. svibnja, bit će formalne naravi jer iza nje stoji većinski vlasnik i direktor Želimir Feitl.

Iskoristiti olakšice
Kaplast-eko osnovan je 1997. godine kao pogon za izradu polietilenskih proizvoda u Kuplenskom. Cilj je bio iskoristile sve tadašnje državne pogodnosti i olakšice poslovanja na području posebne državne skrbi, a u vlasničkoj strukturi su Kaplast d.d. s udjelom od 74,5 posto i njegov talijanski partner Generalplast iz Pordenonea s 25,5 posto udjela. “S talijanskim partnerom smo dogovorili transakciju pripajanja Kaplast-ekoa matičnoj tvrtki Kaplastu d.d. tako da će Kaplast najprije otkupiti od Generalplasta čitav njegov udio i tako postati stopostotni vlasnik tvrtke-kćeri i onda je takvu pripojiti u svoj sastav. Potom će Generalplast otkupiti za isti iznos udio u Kaplastu d.d., a to će, izraženo u postotku, biti oko 6,8. Smisao tog poteza je postizanje ekonomičnijeg poslovanja u sklopu jedinstvenog poduzeća. Naime, razlozi za dosadašnji model poslovanja nestali su ukidanjem prijašnjih oblika olakšica. Sad ćemo pripajanjem tvrtke-kćeri matičnom poduzeću smanjiti troškove koji su nastali između tih dvaju subjekata”, objasnio je Želimir Feitl promjenu organizacijskog oblika njegovih dvaju poduzeća.

Srednje poduzeće
Budući da Kaplast d.d. sada ima desetak zaposlenih, a proizvodni pogon u Kuplenskom stotinjak, ovim spajanjem Kaplast d.d. prijeći će u kategoriju srednjih poduzeća, a službeno sjedište novoga Kaplasta d.d. bit će Kuplensko. Kaplast-eko prošle je godine uglavnom bio zakupljen proizvodnjom nosiljki za pivo za sve četiri pivovare u Srbiji koje su, dobivši nove vlasnike privatizacijom, ušle u promjenu ambalaže i njezino usklađenje s važećim europskim trendovima i standardima.
Kapacitet pogona je povećan instaliranjem novih strojeva radi praćenja izuzetno velike dinamike isporuke. Zbog takva režima zaposlenosti i ugovorenosti Kaplast je 2005. godinu završio s 1,924.736,92 kune čiste dobiti. U takvoj situaciji Skupština će imati “slatku brigu” prihvatiti prijedlog da se ta dobit rasporedi po formuli: 96.236 kuna za rezerve, 928.802 kune knjižit će se na poziciju zadržane dobiti, dok će 900.000 kuna biti najkasnije do kraja 2006. godine isplaćeno kao dividenda.

Autor: Mladen Volarić
21. travanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close