Najveći problemi odnose se na izmjene trošarina i njihov utjecaj na distributere lakih goriva, povećanje poreza i administrativnih taksi, troškove kartičnog plaćanja, obvezne rezerve te širenje trgovačkih centara na tržište goriva. Nezavisni trgovci posebice ističu problem izmjene trošarina s kojima država, opravdavajući to praktičnim potrebama, popunjava državni proračun koji se prelama na deklaracijama koje su potrebne za prodaju lakih goriva. Primjerice, distributeri lakih goriva umjesto da se bave distribucijom goriva, vrijeme troše na zaštitu vlastita poslovanja te stoga zagovaraju sustav koji će ukinuti manipuliranje deklaracijama, a omogućiti kontrolu trgovine i istodobno biti prijateljski prema poduzetnicima. Konkretno, dobavljač distribuira gorivo koje se može koristiti i za grijanje ili kao dizelsko gorivo, no razlika je u visinama trošarine. U slučaju zloporabe u daljnjoj prodaji odgovornost i kažnjavanje je na distributeru koji nema mehanizam kontrole nad cijelim procesom. Iako se problem pokušao riješiti i na razini Ustavnog suda, ipak je Sud presudio u korist države. Sada poduzetnici pokušavaju problem riješiti kroz europski forum.

Zalihe nafte
Odgovornost za obvezne rezerve u potpunosti je prebačena na poduzetnike na način da moraju osigurati zalihe za 76 dana potrošnje. U slučaju pada cijene goriva pada i vrijednost tvrtke koja ima te zalihe. Stoga poduzetnici predlažu sustav u kojem će privatni sektor financijski pomoći osigurati obvezne zalihe, no da fizičko upravljanje zalihama bude odgovornost određenoga nacionalnog tijela. Pitanje biogoriva nije samo problem u Poljskoj nego u i drugim starijim članicama EU. Poljska je pripremila zakonodavni prijedlog pomoću kojega će primijeniti europske direktive s linearnim rastom od 2011. do 2016. kako bi do 2020. postigla razinu od 10% udjela obnovljive energije u prijevozu. Do 2013. treba se postići razina od 7,1%, što spada među najviše u Europi, u razini Francuske i Njemačke. Kako bi se to moglo postići, prvi korak je zakonski omogućiti da se goriva s višim udjelima biokomponenti stave na tržište, što do sada još nije učinjeno, te uvesti sustav poticaja koji bi promicao biogoriva i upoznao potrošače s njegovom uporabom. Prodaja goriva na pumpama u okviru trgovačkih lanaca se širi do te mjere da nezavisni trgovci strahuju kako će se ponoviti scenarij sličan onome u Francuskoj gdje se nije uspio zaustaviti razvoj takve specifične konkurencije i prodaje goriva u trgovačkim lancima. Opasnost je u tome što se time ugrožava načelo tržišnog natjecanja i jednakih uvjeta poslovanja jer se gorivo prodaje bez marže ili ispod nabavne cijene. Iznos marže raspodjeljuje se u cijenu ostalih proizvoda koje trgovački lanci imaju u svojoj ponudi, a mali poduzetnici nemaju mogućnost takvog igranja s cijenama niti mogu manipulirati maržama. Država podržava razvoj takvog oblika trgovanja, posebice kada je riječ o ulaganju stranoga kapitala i velikim igračima kojima se nude povlašteni uvjeti poslovanja te porezno izuzeće. Povreda načela tržišnog natjecanja prisutna je i kod kartičnog poslovanja jer su bankovne provizije na kartične transakcije previsoke, a banke imaju nepisan dogovor o minimalnom iznosu naknade, što nezavisnim trgovcima nameće visoke operativne troškove te ima negativne efekte na potrošače, obujam kartičnog plaćanja i povećanje cijena. Na prigovore poduzetnika Ured za zaštitu tržišnog natjecanja i potrošača donio je odluku o prekidu nelegalnog dogovora. Unatoč tome banke nisu smanjile iznos provizije.

Veći PDV
Sljedeći problem je činjenica da je poljska vlada uvećala PDV za 1% (u načelu sa 22% na 23%, za jednu grupu proizvoda sa 7% na 23%, a samo manji dio koji uključuje farmaceutske proizvode ostao je na 7%), što je posljedično utjecalo na cijenu goriva. K tome, mediji najavljuju daljnji rast trošarina i poreza na goriva, što će zasigurno dovesti do povećanja cijena na benzinskim postajama. Mali i srednji “pumpaši” smatraju da je takvo povećanje nepotrebno i neproduktivno jer novac umjesto da se investira u nove projekte, ide izravno u državnu blagajnu, ne pridonosi stvaranju novih radnih mjesta, ali podiže cijenu finalnog proizvoda. Poljsko tržište je unatoč navedenim problemima iznenađujuće stabilno i utjecaj međunarodne krize nije bio toliki kao u nekim drugim europskim državama. Ključni problemi vezani su uz iracionalno zakonodavstvo i birokratski stav vlasti. Nova regulativa ne poboljšava situaciju jer je osnovni problem u antipoduzetničkom pristupu državnih vlasti. Nedosljednost u primjeni i nedostatak tržišnog iskustva onemogućava dugoročno predviđanje budućih odluka države. Što na kraju reći osim da je vidljiva sličnost s problemima s kojima se susreću i naši nezavisni trgovci.

Maja Pokrovac, direktorica granskih udruga Hrvatske udruge poslodavaca