Tehnika je 2004. izvela radove na rekonstrukciji poslovne zgrade HEP – Distribucije u Koprivnici. Prema zahtjevu investitora bilo je potrebno osim poboljšanja općeg stanja zgrade znatno poboljšati energetsku učinkovitost objekta. Zgrada HEP – Distribucije u Koprivnici građena je 1968. prije usvajanja prvog “Propisa o toplinskoj zaštiti i uštedi energije u zgradarstvu”, koji je donesen 1970. godine. Budući da prema propisima nije postojala takva obveza, na zgradi nije izvedena toplinska izolacija te je ugrađena stolarija vrlo slabih svojstava u smislu uštede energije. Posljedica takve gradnje bila je izuzetno visoka potrošnja energije u razdoblju grijanja objekta, što je rezultiralo visokim troškovima eksploatacije zgrade. Konkretno, energetskim pregledom je ustanovljena godišnja potrošnja energije za grijanje objekta od 240 kWh/m2 pa je projektnim zadatkom određeno da je potrebno smanjiti potrošnju za više od 50 posto. Prema važećem propisu najveća dopuštena potrošnja energije je 95 kWh/m2 godišnje.

Zamjena stolarije
Prije projektiranja rekonstrukcije zgrade stručnjaci Energetskog instituta “Hrvoje Požar” analizirali su objekt te su izradili model za procjenu energetskih svojstava zgrade. Radovi na sanaciji poslovne zgrade podijeljeni su u dvije vrste: sanacija vanjske ovojnice zgrade i povećanje energetske efikasnosti sustava grijanja, klimatizacije i ventilacije. Kako prije adaptacije zgrada nije bila toplinski izolirana, bilo je nužno izvesti toplinsku izolaciju vanjske ovojnice. Vanjski zidovi su izolirani oblogom od kamene vune u debljini od 10 centimetara. Strop zadnje etaže, prema negrijanom tavanu, izoliran je oblogom u debljini od 14 centimetara, a kao dodatna mjera izolacije ravni krov zgrade je zamijenjen kosim krovom blagog nagiba. U sklopu radova na sanaciji ovojnice također je zamijenjena postojeća stolarija te je ugrađena aluminijska stolarija s dvostrukim izo staklom i prekinutim toplinskim mostom. Navedenim mjerama su se znatno poboljšala toplinska svojstva vanjske ovojnice zgrade te su koeficijenti prolaska topline na njezinim elementima smanjeni između 60 i 85 posto. Za povećanje energetske učinkovitosti objekta se kao bitna mjera pokazalo i povećanje energetske efikasnosti sustava grijanja, klimatizacije i ventilacije. Sustav koji je instaliran tijekom rekonstrukcije, uz veću učinkovitost, omogućuje reguliranje temperature u svakoj prostoriji posebno te se isključuje prilikom otvaranja prozora u prostoriji. Rekonstrukcijom objekta postigle su se znatne uštede potrebne energije za grijanje objekta, između 60 i 70 posto. Potrebna energija za grijanje je smanjena s navedenih 240 na 70 kWh/m2 godišnje, a potrošnja plina je smanjena sa 39.000 na 14.000 kubičnih metara godišnje. Postignut je i povoljan učinak za okoliš s obzirom na to da je emisija stakleničkih plinova smanjena za 48 tona godišnje. Zbog navedenih ušteda HEP je dobio nagradu europskog programa Green Buildings.

Troškovi projekta
Troškovi izvođenja radova na sanaciji su iznosili približno dva milijuna kuna za građevinsko-obrtničke radove te približno milijun kuna za ugradnju strojarskih instalacija. Budući da je bruto građevinska površina objekta 1400 četvornih metara, može se reći da su troškovi sanacije iznosili 2140 kuna po četvornome metru (bez PDV-a). Procjenjuje se da će se dodatna ulaganja u povećanje energetske efikasnosti, koja iznose 20% ukupnog iznosa, isplatiti u jedanaestoj godini eksploatacije nakon rekonstrukcije. Mišljenje stručnjaka je da će rekonstrukcije ovakve vrste dobiti na važnosti s rastom cijena energenata.

Hrvoje Kvasnička, samostalni voditelj vlastitih investicija u tvrtki Tehnika d.d.