EN DE

Presber: Siguran sam da hrvatsko gospodarstvo krije još skrivenih šampiona

Autor: Biserka Ranogajec
20. kolovoz 2012. u 14:10
Podijeli članak —
PXL

Zaposlenici Komore pružaju širok spektar usluga njemačkim i hrvatskim poduzetnicima, prvenstveno članicama, njih više od 310

Nakon što su već postojala predstavništva njemačkog gospodarstva u Hrvatskoj, 2003. godine osnovana je i bilateralna Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora (DKIHK). Danas u Komori radi 13 zaposlenih koji pružaju širok spektar usluga njemačkim i hrvatskim poduzetnicima, prvenstveno svojim članicama kojih trenutačno ima više od 310. Ovisno o pitanju i tematici, Komora usko surađuje s njemačkim i hrvatskim partnerima, posebice industrijskim i trgovinskim komorama u Njemačkoj, Njemačkim veleposlanstvom u Zagrebu i Njemačkom agencijom za vanjsku trgovinu (GTAI) te Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK). U vanjskotrgovinskoj razmjeni Njemačka je Hrvatskoj iza Italije drugi partner. U prvih šest mjeseci ove godine u izvozu Hrvatske Njemačka sudjeluje s 10,91 posto, a u uvozu s udjelom od 12,47 posto, što je dovoljan razlog za razgovor s Peterom Presberom, direktorom DKIHK.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Zašto je upravo u Zagrebu osnovana prva bilateralna njemačka vanjskotrgovinska komora na prostoru bivše Jugoslavije?
Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora dio je svjetske mreže u kojoj se nalazi 120 vanjskotrgovinskih komora i delegacija njemačkog gospodarstva u više od 80 zemalja. Svojim članovima te nečlanovima DKIHK nudi brojne usluge, od mogućnosti za uspostavu kontakta, posredovanja pri pronalaženju poslovnih partnera do organiziranja delegacijskih putovanja u Njemačku i obrnuto, pravnih informacija i sl. Njemački partneri i proizvodi u Hrvatskoj tradicionalno uživaju visoko poštovanje. U 2011. godini hrvatski izvoz u Njemačku iznosio je 968 milijuna eura (+4,8%), dok je uvoz iz Njemačke iznosio oko dvije milijarde eura (+8,2%). Nadalje, od 1993. do 2011. njemačke su tvrtke u Hrvatsku kumulirano uložile više od 3,15 milijardi eura, a Njemačka se s udjelom od oko 12%, nakon Austrije i Nizozemske, nalazi na trećem mjestu najvećih stranih ulagača u Hrvatskoj.

Nakon što su već postojala predstavništva njemačkog gospodarstva u Hrvatskoj, 2003. godine osnovana je i bilateralna Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora (DKIHK). Danas u Komori radi 13 zaposlenih koji pružaju širok spektar usluga njemačkim i hrvatskim poduzetnicima, prvenstveno svojim članicama kojih trenutačno ima više od 310. Ovisno o pitanju i tematici, Komora usko surađuje s njemačkim i hrvatskim partnerima, posebice industrijskim i trgovinskim komorama u Njemačkoj, Njemačkim veleposlanstvom u Zagrebu i Njemačkom agencijom za vanjsku trgovinu (GTAI) te Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK). U vanjskotrgovinskoj razmjeni Njemačka je Hrvatskoj iza Italije drugi partner. U prvih šest mjeseci ove godine u izvozu Hrvatske Njemačka sudjeluje s 10,91 posto, a u uvozu s udjelom od 12,47 posto, što je dovoljan razlog za razgovor s Peterom Presberom, direktorom DKIHK.

Zašto je upravo u Zagrebu osnovana prva bilateralna njemačka vanjskotrgovinska komora na prostoru bivše Jugoslavije?
Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora dio je svjetske mreže u kojoj se nalazi 120 vanjskotrgovinskih komora i delegacija njemačkog gospodarstva u više od 80 zemalja. Svojim članovima te nečlanovima DKIHK nudi brojne usluge, od mogućnosti za uspostavu kontakta, posredovanja pri pronalaženju poslovnih partnera do organiziranja delegacijskih putovanja u Njemačku i obrnuto, pravnih informacija i sl. Njemački partneri i proizvodi u Hrvatskoj tradicionalno uživaju visoko poštovanje. U 2011. godini hrvatski izvoz u Njemačku iznosio je 968 milijuna eura (+4,8%), dok je uvoz iz Njemačke iznosio oko dvije milijarde eura (+8,2%). Nadalje, od 1993. do 2011. njemačke su tvrtke u Hrvatsku kumulirano uložile više od 3,15 milijardi eura, a Njemačka se s udjelom od oko 12%, nakon Austrije i Nizozemske, nalazi na trećem mjestu najvećih stranih ulagača u Hrvatskoj.

Tko su sve članice bilateralne komore?
Od 310 članova oko polovice tvrtki je u njemačkom vlasništvu, a druga polovica su hrvatske tvrtke kojima suradnja s njemačkim partnerima i vanjskotrgovinska razmjena igraju važnu ulogu. Među njima su mnoge izvozno orijentirane hrvatske tvrtke, na primjer Ivanićplast. Također, u našoj Upravi nalaze se dvije tvrtke isključivo u hrvatskom vlasništvu. Nadamo se da će još više hrvatskih poduzetnika, zainteresiranih za izvoz u Njemačku, koristiti ponudu usluga Komore. Među našim članovima ima i zajedničkih tvrtki kao što su Končar-Siemens transformatori, uspješan “joint venture” velikih tvrtki. Primjeri za srednje velika njemačka ulaganja su tvrtke Harburg-Freudenberger Belišće i Haix obuća. U Belišću se proizvode preše za industriju automobilskih guma, a kako Hrvatska nema automobilsku industriju, proizvodi se isključivo za izvoz.

Tko vam se sve može obratiti i koja događanja trenutačno planirate?
Stojimo na usluzi svim hrvatskim i njemačkim tvrtkama. Kao bilateralna komora dobivamo određena sredstva njemačkog saveznog ministarstva za gospodarstvo pa tvrtkama koje nam se obrate možemo besplatno pružiti osnovne informacije. Imamo posebno intenzivan odnos s Bavarskom, jer petina suradnje između Njemačke i Hrvatske otpada na hrvatsko-bavarske odnose. Primjerice, 4. rujna organiziramo promotivni skup u Opatiji gdje će se zainteresiranim hrvatskim tvrtkama iz te regije predstaviti potencijali Bavarske kao gospodarskog partnera.

Ima li na tim skupovima konkretnih poslova?
Na našim događanjima fokus leži na razmjeni informacija i iskustava te posredovanju pri uspostavi prvih kontakata. To je podrška koja je jako cijenjena od strane tvrtki. U posljednje vrijeme organizirali smo više skupova na temu obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti i puno je njemačkih i hrvatskih tvrtki uspostavilo kontakte. Komora pomaže i kod osnivanja tvrtki, hrvatskih u Njemačkoj i obrnuto. Recimo, Komora hrvatskim tvrtkama u suradnji s partnerima u Njemačkoj može pružiti niz usluga prije osnivanja tvrtke, npr. saznati koje su cijene najma prostora po pokrajinama, koliko su troškovi rada ili koliki su poticaji, kako bi se odlučili žele li uopće tamo raditi.

Gospodarske aktivnosti u Njemačkoj rastu. Gdje vidite priliku za hrvatske poduzetnike?
U ožujku ove godine njemačka statistika pokazala je da su postignuti rekordni rezultati u izvozu i uvozu. U hrvatskom gospodarstvu sigurno postoji još “skrivenih šampiona” koji mogu proširiti krug u kojem se nalaze Končar-Siemens, Harburg-Freudenberger Belišće i Haix obuća. Eto, Đuro Đaković će za njemačkog naručitelja proizvoditi vagone. Nadalje, važno je i kako hrvatska gospodarska politika težište stavlja na koja područja.

Koje su još mogućnosti povećanja hrvatskog izvoza na njemačko tržište?
Bitno je da imate konkurentan proizvod, odnosno usluge te da pronađete potencijalno zainteresirane kupce. U ograničenom smislu je to moguće već na našim događanjima. Uz to, Komora i njezini dvojezični djelatnici često pomažu brojnim kontaktima u Njemačkoj. Bitna prednost njemačkog tržišta njegova je blizina i razvijena sajamska industrija. Primjerice, DKIHK je direktni zastupnik Berlinskog sajma, a dobro surađujemo i s drugim sajamskim kućama.

Istraživanje komore o poslovnoj klimi u Hrvatskoj

Investitori zahtijevaju poboljšanje ulagačke klime
Prema istraživanju o poslovnoj klimi u ovoj godini, koju je DKIHK proveo među svojim članicama, 80 posto sudionika aktualnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj i dalje ocjenjuje lošom. Više od polovice tvrtki ne očekuje znatnu promjenu situacije, dok 37 posto očekuje pogoršanje gospodarske situacije tijekom godine. Za razliku od prethodnih godina, u ovogodišnjem istraživanju sudionici posebice zahtijevaju poboljšanje ulagačke klime odnosno poticanje ulaganja. Hrvatski i njemački ulagači od destinacije za ulaganje očekuju predvidljivost, konkurentne uvjete na mjestu ulaganja, učinkovitu javnu upravu te općenito pozitivan stav prema ulagačima. Ne riješe li se postojeći nedostaci, to će se dakako i dalje odražavati na odluku investitora o destinaciji za ulaganje.

Autor: Biserka Ranogajec
20. kolovoz 2012. u 14:10
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close