U HUP novostima pravni će tim HUP-a iz broja u broj odgovarati na različite pravne te druge upite svojih članica, ali i drugih hrvatskih poduzeća. Za neka pitanja na koja pravni tim ne bude imao odgovor potražit će savjete kod odgovarajućih državnih tijela ili stručnjaka. Svoje upite možete slati e-poštom na admira.ribicic@hup.hr, odnosno faks-uređajem na broj 01/4897-556.

Dostava odluke o otkazu
Sukladno članku 112. Zakona o radu (NN 149/09, 61/11) otkaz ugovora o radu mora biti u pisanoj formi, odluka mora biti obrazložena i mora biti dostavljena osobi kojoj se otkazuje. Nakon što poslodavac izradi pisanu odluku o otkazu ugovora o radu, pri čemu mora voditi računa da svoju odluku dobro obrazloži, s obzirom na to da je teret dokaza na strani poslodavca, poslodavac tu odluku mora dostaviti radniku kojem otkazuje (čl. 112. st.3. ZOR-a). Ovo je vrlo bitan trenutak jer tek dostavom otkaza počinje teći otkazni rok za radnika u slučaju redovitog otkaza, a u slučaju izvanrednog otkaza radniku prestaje radni odnos dostavom odluke o otkazu. Člankom 128. ZOR-a propisano je da se na dostavu odluka o otkazu ugovora o radu te odluka donesenih u postupcima iz čl. 129. ZOR-a (sudska zaštita prava iz radnog odnosa) primjenjuju na odgovarajući način odredbe o dostavi iz propisa kojima se uređuje parnični postupak (čl. 133. do 149. b. Zakona o parničnom postupku, dalje: ZPP).Iz odredbe čl. 128. ZOR-a proizlazi da se odredbe ZPP-a primjenjuju supsidijarno, tj. “ako postupak dostave nije uređen kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu”. Kao što je razvidno, zakonodavac nije u ZOR-u propisao mogućnost da se dostava može urediti i ugovorom o radu, ali mišljenja smo da za to ne postoji zapreka, naime uglavak u ugovoru o radu o načinu dostave odluka iz radnog odnosa ne bi se mogao smatrati nedopuštenim jer ugovor o radu dopušta slobodu uređivanja međusobnih odnosa radnika i poslodavca. Pri tome treba imati na umu da bi odredbe o načinu dostave koje bi se tako ugovarale trebale poštovati osnove dostave prema ZPP-u, ali i kojima bi se mogle ugovarati odredbe koje proizlaze iz specifičnosti radnog odnosa, primjerice, mogućnost dostave na radnome mjestu. Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje, ali zakon ne propisuje rok u kojem se to mora učiniti. Što se tiče dokazivanja dostave odluke o otkazu, najlakše ju je dokazati na osnovi preporučene pošiljke, ali poslodavac može dostavu odluke dokazivati i drugim sredstvima, primjerice da poslodavac predloži svjedočenje osoba koje su bile prilikom dostave otkaza na radnome mjestu, ako je takav način dostave propisan ili pak ugovoren (ugovorom o radu). Ako radnik odbije primiti odluku, o tome treba sastaviti zabilješku osoba koja je dostavu pokušala te ostaviti odluku u radnikovom radnom prostoru. To što je radnik odbio primiti odluku ne znači da dostava nije valjana jer za radnika od tog trenutka počinju teći rok, primjerice rok za podnošenje zahtjeva za zaštitu prava (čl. 129. ZOR-a).
Admira Ribičić, dipl. iur., pravna savjetnica

Rad maloljetnoga redovnog učenika
Pravilnikom o obavljanju djelatnosti u vezi sa zapošljavanjem (NN 19/11) propisano je da maloljetnici, odnosno redovni učenici srednjih škola, mogu povremeno raditi bez zasnivanja radnog odnosa, samo uz posredovanje srednjoškolskih ustanova koje za to imaju propisanu dozvolu. Propisana su i ograničenja u poslovima posredovanja za povremeni rad redovnih učenika, koja se radi zaštite maloljetnika obavljaju samo za vrijeme zimskog, proljetnog i ljetnog odmora. Nadalje, srednjoškolska ustanova ne može posredovati za povremeni rad redovnih učenika za poslodavca kod kojega je u tijeku štrajk. Za povremeni rad maloljetnoga redovnog učenika srednjoškolska ustanova mora imati pisanu suglasnost njegova zakonskog zastupnika, a za učenika mlađeg od petnaest godina i pisanu suglasnost inspektora rada. O povremenom radu redovnog učenika sklapa se pisani ugovor “Ugovor o povremenom radu redovnog učenika”, koji učenik sklapa uz supotpis zakonskog zastupnika i naručitelja posla, a uz posredovanje srednjoškolske ustanove. Primjerak ugovora srednjoškolska ustanova je dužna dostaviti nadležnom inspektoru rada u roku od tri dana od sklapanja ugovora. Radi zaštite zdravlja, razvoja i ćudorednosti pravilnikom je propisano da puno radno vrijeme maloljetnog redovnog učenika ne smije biti duže od sedam sati dnevno i trideset i pet sati tjedno, a samo iznimno, ako je navršio petnaest godina života, može biti osam sati dnevno i četrdeset sati tjedno. Nadalje, maloljetni redovan učenik koji dnevno radi više od četiri sata i trideset minuta ima pravo na stanku od najmanje trideset minuta. Između dva uzastopna radna dana ima pravo na dnevni odmor od najmanje četrnaest sati neprekidno i pravo na tjedni odmor u trajanju najmanje četrdeset i osam sati neprekidno. Zabranjen je noćni rad maloljetnoga redovnog učenika, i to u vremenu od dvadeset sati uvečer i šest sati prije podne, a ako je riječ o industriji, između devetnaest sati uvečer i sedam sati ujutro idućeg dana. Propisano je i da će inspektor rada zabraniti rad maloljetnika ako u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi da maloljetni redovni učenik radi protivno pravilniku.
Žana Plazibat, dipl. iur., pravna savjetnica