U HUP novostima pravni će tim HUP-a iz broja u broj odgovarati na različite pravne te druge upite svojih članica, ali i drugih hrvatskih poduzeća. Za neka pitanja na koja pravni tim ne bude imao odgovor potražit će savjete kod odgovarajućih državnih tijela ili stručnjaka. Svoje upite možete slati e-poštom na admira.ribicic@hup.hr, odnosno faks-uređajem na broj 01/4897-556.

Prijenos godišnjeg odmora iz prošle u tekuću godinu
Članak 63. stavci 3. i 4. Zakona o radu (NN 149/09, 61/11) propisuju dva slučaja kada radnik/ca ima pravo u tekućoj godini koristiti ukupan godišnji odmor iz prethodne godine, odnosno dio godišnjeg odmora koji nije iskoristio i to: ako godišnji odmor u prethodnoj godini radnik/ca nije mogao iskoristiti zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljski, roditeljski, odnosno posvojiteljski dopust, s tim da ga mora iskoristiti do 30. lipnja tekuće godine, i član posade broda, radnik/ca na radu u inozemstvu i radnik/ca koji je vršio dužnost građana u obrani, radnik/ca može taj godišnji odmor u potpunosti koristiti u sljedećoj kalendarskoj godini. Dakle, valja napomenuti da je osnovna razlika da u prvom slučaju radnik/ca mora godišnji odmor iz prethodne godine iskoristiti do 30. lipnja, a u drugom slučaju do kraja kalendarske godine, tj. do 31. prosinca 2012. godine. Iz navedenoga se da zaključiti da pravo na korištenje godišnjeg odmora za radnika/cu nije uvjetovano efektivnim radom, već proizlazi iz postojanja radnog odnosa. Drugim riječima, radnik/ca koji u prethodnoj godini nije radio ni jedan dan, a vrati se na posao u prvoj polovini tekuće godine, ima pravo na godišnji odmor iz prethodne godine, ali i za tekuću godinu. Naknada plaće za korištenje godišnjeg odmora utvrđuje se najmanje u visini prosječne plaće ostvarene u tri mjeseca koja prethode godišnjem odmoru (čl. 60. st. 1 ZOR-a), u koju plaću se uračunavaju sva primanja u novcu i naravi koji predstavljaju naknadu za rad. U navedenim slučajevima, tj. ako radnik/ca ta prethodna tri mjeseca nije radio (npr. bio na bolovanju, rodiljskom ili roditeljskom dopustu), naknada plaće određuje se u visini iznosa prosječne plaće koju bi taj radnik/ca ostvario da je u prethodna tri mjeseca radio.
Admira Ribičić, dipl. iur., pravna savjetnica

Zapošljavanje maloljetnika
Rad maloljetnika na temelju ugovora o radu jedan je od oblika zapošljavanja maloljetnika. U skladu s međunarodnim konvencijama hrvatsko radno zakonodavstvo je ograničilo rad maloljetnika. Članak 17. Zakona o radu (NN 149/09, 61/11, dalje u tekstu ZOR) propisuje da osoba mlađa od petnaest godina ili osoba s petnaest i starija od petnaest, a mlađa od osamnaest godina koja pohađa obvezno osnovno obrazovanje ne smije se zaposliti, a inspektor rada će zabraniti rad maloljetnika koji je zaposlen protivno navedenom. ZOR, čl. 18. uvjetno spušta granicu poslovne sposobnosti za sklapanje ugovora o radu jer određuje da je maloljetnik s petnaest ili stariji od petnaest godina, koji ne pohađa obvezno osnovno obrazovanje, poslovno sposoban za sklapanje i raskidanje ugovora o radu te za poduzimanje svih pravnih radnji u vezi s ispunjenjem prava i obveza iz tog ugovora ili u vezi s tim ugovorom. Traži se i dodatni uvjet da je zakonski zastupnik u pisanom obliku ovlastio maloljetnika za sklapanje toga određenog ugovora, a svoje dano ovlaštenje, uvijek može povući ili ograničiti, odnosno uime maloljetnika raskinuti radni odnos. Svoje ovlaštenje može dati samo za dopuštene poslove, propisane Pravilnikom o poslovima na kojima se može zaposliti maloljetnik (NN 62/10). Nakon dobivanja ovlaštenja od zakonskog zastupnika za sklapanje određenog ugovora o radu, maloljetnik prije početka rada na dopuštenim poslovima mora ići na zdravstveni pregled radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje tih poslova. Zdravstveni pregled se obavlja u zdravstvenoj ustanovi koja u svom sastavu ima djelatnost medicine rada, a na temelju uputnice za određivanje zdravstvene sposobnosti maloljetnika koju izdaje poslodavac (Obrazac MA-1). Uputnica treba sadržavati podatke o poslu na kojem će maloljetnik raditi, trajanju posla te opasnostima i štetnostima kojima tijekom posla može biti izložen.

Nakon obavljenog pregleda izdaje se svjedodžba o zdravstvenoj sposobnosti maloljetnika za obavljanje određenih poslova (Obrazac MA-2). U njoj se navodi na kojim poslovima maloljetnik može raditi i rok za ponovnu provjeru zdravstvene sposobnosti jer je propisano da maloljetnik treba i tijekom rada, a najkasnije protekom godine dana rada ponovo utvrđivati zdravstvenu sposobnost. Tek nakon dobivanja svjedodžbe poslodavac može zaposliti maloljetnika na poslovima navedenim u svjedodžbi. Maloljetnik se ne smije zaposliti na poslovima koji mogu ugroziti njegovu sigurnost, zdravlje, ćudoređe ili razvoj, koji su propisani Pravilnikom o poslovima na kojima se ne može zaposliti maloljetnik (NN 62/10). Sukladno pravilniku, to su poslovi koji su prema propisima zaštite na radu utvrđeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada, poslovi koji su prema posebnim propisima utvrđeni kao osobito teški i za zdravlje štetni te se na njima staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, poslovi koji su objektivno iznad njegovih fizičkih ili psiholoških sposobnosti i sl., uključujući i poslove koji uključuju ili bi mogli uključivati posebne opasnosti za maloljetnike zbog rada uz štetno izlaganje fizikalnim, biološkim i kemijskim agensima. Nadalje, maloljetnika se ne smije zaposliti ni na poslovima u kockarnicama, salonima igre na sreću, disko-klubovima, noćnim barovima, noćnim klubovima i sličnim poslovima koji potencijalno mogu ugroziti njegovo ćudoređe.
Žana Plazibat, dipl. iur., pravna savjetnica u regionalnom uredu HUP Dalmacije