U HUP novostima pravni će tim HUP-a iz broja u broj odgovarati na različite pravne te druge upite svojih članica, ali i drugih hrvatskih poduzeća. Za neka pitanja na koja pravni tim ne bude imao odgovor potražit će savjete kod odgovarajućih državnih tijela ili stručnjaka. Svoje upite možete slati e-poštom na admira.ribicic@hup.hr, odnosno faks-uređajem na broj 01/4897-556.

Što obuhvaća naknada za neiskorišteni godišnji odmor
Članak 61. Zakona o radu utvrđuje kako je poslodavac u slučaju prestanka ugovora o radu dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora. U praksi se postavilo pitanje obuhvaća li naknada za neiskorišteni godišnji odmor i preneseni, neiskorišteni godišnji odmor iz prethodne godine. Citirani članak ZOR-a jasno kaže kako će se naknada isplatiti za godišnji odmor koji radnik nije iskoristio. Dakle, nije presudno je li riječ o prenesenom godišnjem odmoru iz prethodne kalendarske godine ili o godišnjem odmoru na koji radnik ima pravo za tekuću kalendarsku godinu. U slučaju prestanka ugovora o radu obveza poslodavca je da isplati novčanu naknadu za godišnji odmor koji radnik nije iskoristio u godini u kojoj ga je stekao, nego ga je prenio u sljedeću godinu, i za godišnji odmor za tekuću kalendarsku godinu. Iznos visine naknade određuje članak 60. ZOR-a; iznos naknade plaće određuje se u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini radnikove prosječne plaće u prethodna tri mjeseca, uračunavajući i sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad. Naravno, ako radnik nije iskoristio samo dio godišnjeg odmora, naknada se određuje razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora.
Nenad Seifert dipl. iur., direktor HUP-a Rijeka

Pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati
Sukladno čl. 278. Zakona o radu, na prijedlog poslodavca poslodavac i sindikat sporazumno izrađuju i donose pravila o proizvodno-održavajućim i nužnim poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka i isključenja s rada. Cilj donošenja tih pravila je da se omogući obnavljanje rada neposredno nakon završetka štrajka (proizvodno-održavajući poslovi), odnosno da se obavljaju poslovi koji su prijeko potrebni radi sprečavanja ugrožavanja života, osobne sigurnosti ili zdravlja pučanstva (nužni poslovi). Pri donošenju navedenog pravila kojim se određuju poslovi i broj radnika koji će ih obavljati za vrijeme štrajka ili isključenja s rada mora se voditi računa i o okolnosti da se time ne onemogući ili bitno ograniči pravo na štrajk, stoga je i propisano da ta pravila donose sporazumno poslodavac i sindikat. Ako se ne postigne sporazum, o tim poslovima može odlučiti i arbitraža. Bitno je naglasiti da ako poslodavac nije sindikatu predložio utvrđivanje poslova koji se ne smiju prekidati, i to do dana početka postupka mirenja, postupak utvrđivanja tih poslova ne može se pokrenuti do dana okončanja štrajka.
Žana Plazibat,dipl. iur., pravna savjetnica

Pravo na dar za dijete
Poslodavac mora znati da pravo na dar za dijete radniku nije zakonska kategorija te prema tome isplata dara radniku nije zakonska obveza poslodavca. Međutim, poslodavac je obvezan isplaćivati dar za dijete ako je isto pravo ugovoreno kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili određeno pravilnikom o radu. Prilikom ugovaranja i isplate dara za dijete savjetujemo poslodavcima da posebnu pozornost obrate na odredbu čl. 13. st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09-ispravak, 146/09 i 123/10). Istom odredbom utvrđeno je do koje godine starosti djeteta radnik ostvaruje pravo na isplatu dara, kao i visina najvišeg iznosa neoporezive isplate dara za dijete.
Ivan Sarić, dipl. iur., pravni savjetnik