U HUP novostima pravni će tim HUP-a iz broja u broj odgovarati na različite pravne te druge upite svojih članica, ali i drugih hrvatskih poduzeća. Za neka pitanja na koja pravni tim ne bude imao odgovor potražit će savjete kod odgovarajućih državnih tijela ili stručnjaka. Svoje upite možete slati e-poštom na admira.ribicic@hup.hr, odnosno faks-uređajem na broj 01/4897-556.

Dostava odluke o pravima i obvezama iz radnog odnosa
Člankom 127. Zakona o radu uređuje se pitanje dostave odluka o pravima i obvezama iz radnih odnosa. To je nova odredba u Zakonu o radu i razrješava dvojbe koje su se javljale u praksi na koji način, odnosno na temelju kojega propisa treba dostavljati predmetne odluke. Do stupanja na snagu novoga Zakona o radu postojala je dvojba treba li odluke dostavljati sukladno odredbama Zakona o parničnom postupku (ZPP) ili Zakona o općem upravnom postupku (ZOUP). Ta je dvojba sada otklonjena tako što je Zakonom o radu određena supsidijarna primjena ZPP-a, u slučaju kada postupak dostave nije uređen kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu. Dakle, moguće je predmetnim aktima drukčije propisati način dostave odluka o pravima i obvezama, a tek u slučajevima kada postupak dostave nije uređen na opisani način, onda će se primijeniti odredbe Zakona o parničnom postupku. Odredbe o dostavi nalaze se u glavi XI. ZPP-a, “Dostava pismena i razmatranje spisa”, koja se odnosi na članke 133.-149. Ti članci, među ostalim, propisuju kako se dostava radi preko pošte, preporučeno, radnim danom od 7 do 20 sati u stanu ili na radnome mjestu osobe kojoj se dostava ima obaviti. Problem s kojim se sreću mnogi poslodavci kada dostavljaju odluke je da osoba kojoj se odluka dostavlja nju ne želi primiti. ZPP to rješava tako da ako primatelj odbija potpisati dostavnicu, dostavljač će to zabilježiti na dostavnici i slovima ispisati datum predaje. Time se smatra da je dostava obavljena.
Nenad Seifert dipl. iur., direktor HUP-a Rijeka

Poslodavac mora imati strategiju za određivanje visine plaće
Prilikom određivanja visine plaće poslodavac mora voditi računa o propisanim ograničenjima. Iako je minimalna plaća određena Zakonom o minimalnoj plaći (NN 67/08) sukladno članku 82. Zakona o radu, poslodavac kojeg obvezuje kolektivni ugovor (granski ili kućni) ne smije radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa određenog tim kolektivnim ugovorom. Nadalje, pri određivanju visine plaće dužan je voditi računa i o jednakosti plaća žena i muškaraca, a što se smatra jednakom plaćom, propisuje čl. 83. Zakona o radu, odredba kojega posebno naglašava da plaća obuhvaća osnovnu plaću i sva dodatna davanja bilo koje vrste koja poslodavac izravno ili neizravno, u novcu ili naravi, na temelju ugovora o radu, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu ili drugog propisa isplaćuje radnici ili radnicima za obavljeni rad. Drugih ograničenja nema, bitno je da poslodavac ima određenu strategiju za određivanje plaća, bilo da je propisana ili proizlazi iz nekih njegovih “uobičajenih postupaka”. Nadalje, vrlo je bitno da radnici u svakom trenutku znaju “pravila igre” kako bi se izbjegli negativni efekti pri određivanju plaća, a i prilikom nagrađivanja.
Žana Plazibat dipl. iur., pravna savjetnica