Po kojoj će se cijeni tržiti ovogodišnja pšenica vidjet će se tek kada kombajni skinu prve količine s polja. Stanje usjeva je dobro, a žetva upravo počinje. U Hrvatskoj je ove godine zasijano 140.000 hektara pšenice, najmanja površina do sada. Očekuje se da će ukupan prinos biti između 600.000 i 625.000 tona što bi trebalo zadovoljiti potrebe građana čija se godišnja potrošnja brašna kreće na razini od oko 430.000 tona, a pšenice oko 570.000 tona. Za njezino skladištenje spremno je 65 silosa u koje stane 1,8 milijuna tona žitarica.

Različiti prinosi
“Pojedinačno će svaki proizvođač dogovarati cijenu s kupcem. Ako nije zadovoljan, pšenicu može pohraniti u silos i čekati pogodan trenutak. To je najbolje rješenje. Ona sigurno neće biti manja od 1,70 ili 1,80 kuna po kilogramu. Ne sekiram se da svoj urod neću prodati jer ove krušarice u Hrvatskoj nema. Svi to vrlo dobro znaju”, tvrdi Stanko Zdravčević, tajnik Zajednice udruge seljaka Slavonije i Baranje (ZUSSB) koji je pšenicom zasijao deset hektara površina. U svojim porukama proizvođačima jednoglasni su i u đakovačkoj Udruzi Brazda: “Seljaci, strpite se!” Njihov predsjednik Mato Brlošić smatra kako je bolje pšenicu uskladištiti, pričekati dva do tri mjeseca, a potom je prodati. Prvi otkosi ove krušarice na đakovačkom području već su požnjeveni. “Startni prinos bit će zadovoljavajući, ali kasnije zasijane sorte mogle bi podbaciti zbog velikih vrućina koje su nas pogodile. Ne vjerujem stoga da će se ostvariti one prognoze od oko 625.000 tona pšenice u Hrvatskoj jer će prinosi biti šaroliki, od maksimalnih do katastrofalnih”, ističe Brlošić. Po njegovu mišljenju, cijena od 1,70 kuna za kilogram trebala bi za kojih dvadesetak dana, kada žetva završi, još porasti. Zadovljavajuće rješenje za seljake bila bi ona od dvije kune jer bi s time, kako kaže, riješili dugovi od prije godinu dana. Prema njihovoj računici iznesenoj ne nedavnom sastanku u Osijeku, u tu je cijenu već uračunano i nedavno poskupljenje gotovih pekarskih proizvoda pa oni ne bi trebali ponovno poskupjeti.

Veći poticaji
Oprečne izjave stižu, pak, od strane mlinara i pekara. Mijo Matić, direktor Đakovštine, koja je članica Udruženja Žitozajednice, kaže kako je teško prognozirati kakva će cijena pšenice biti, ali sasvim normalnim smatra, ako ona bude dvije kune, da će se to reflektirati na novo poskupljenje gotovih pekarskih proizvoda za 10 do 15 posto. Žitozajednica, kako je u Osijeku na sastanku predstavnika svih strana iznio njezin potpredsjednik Paško Gašpar, ove godine neće izići s otkupnom cijenom pšenice pred proizvođače, nego će prihvatiti onu koju tržište odredi. Ministarstvo poljoprivrede, odnosno država povukla se iz pregovora o otkupnoj cijeni još prije dvije godine, a posao je prepustila proizvođačima i prerađivačima. Kako su naveli u svojem odgovoru upućenom Poslovnom dnevniku, otkup su prepustili tržištu tako da su u dogovoru s udrugama poljoprivrednika povećali poticaje sa 1650 na 2250 kuna po hektaru i na taj način izbjegli svako uplitanje u formiranje cijene.

Počela žetva pšenice u Osječko-baranjskoj županiji

Žetva pšenice na poljima Osječko-baranjske županije započela je prije nekoliko dana, a kako ističu u Županijskoj komori Osijek, pšenica je u dobrom stanju i očekuje se prinos od pet tona po hektaru. Prema riječima Ernesta Nada, voditelja Odjela za poljoprivredu HGK – ŽK Osijek, završetak žetve pšenice očekuje se do 10. srpnja, silosi su spremni, a kolika će biti otkupna cijena, ovisit će o tržištu. Na poljima Osječko-baranjske županije zasijano je pšenice na 55.000 hektara, a Nad je ocijenio kako će ovo biti dobra godina te kako se nada da će proizvođači postići zadovoljavajuću cijenu. Podsjetio je i na zahtjeve proizvođača prema resornom Ministarstvu poljoprivrede da se poticaji za pšenicu isplate do kraja rujna kako bi se poljoprivrednici pripremili za jesensku sjetvu.
(H)