Hrvatska je, među ostalim, vinska zemlja: loza se ovdje uzgaja tisućama godina. Hrvati su osnivali prve vinarije na Novom Zelandu i u Australiji, a potrošnja vina u posljednjih desetak godina snažno raste, vinska industrija globalno doživljava preporod, no u našoj zemlji još je mnogo nejasnoća i problema. Hrvatska se, kao rijetko koja druga država, može pohvaliti velikom raznolikošću reljefa, klime, tla i niza drugih činitelja što bitno utječu na uzgoj vinove loze i proizvodnju vina. Ta se raznolikost ogleda i u mozaiku vina, od onih finih, aromatičnih bijelih sjevernog tipa do jakih i punih s juga. U svijetu postoji pet vinogradarskih zona, a one su određene po zbiru sunčanih sati i temperatura. Hrvatska posjeduje svih pet tih zona – peta, najsunčanija, južno je od Splita i dopire do Konavala, te uključuje i srednjodalmatinske otoke. Time se može podičiti malo vinogradarskih zemalja. Zanimljivo je da ni prva svjetska vinogradarsko-vinarska nacija, Francuska, nema tu petu zonu. Hrvatska danas prema službenoj statistici raspolaže s oko 57.000 hektara vinogradarskih površina u rodu, makar realnost govori o 40.000. Državni zavod za statistiku (DZS) barata brojkom od 31.000 hektara, no prava istina znat će se tek kad se završi vinogradarski katastar. Prema prvim podacima koji su procurili iz Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo (HZV), posao s katastrom je pri kraju, no za sada prikupljeni podaci porazniji su nego što se to očekivalo.
Dosad je, navodno, obrađeno 17 županija sa 24.174 hektara vinograda te 76,2 milijuna trsova (oko 4700 trsova po hektaru). Budući da je prema HZV-ovoj evidenciji na zadnji dan 2007. godine bilo evidentirano 16.504 proizvođača vinove loze, to bi značilo da na svakog proizvođača vina otpada jedan hektar vinograda. Prema tom zbroju u Hrvatskoj bi bilo gotovo upola manje hektara pod vinogradima, oko 16.000 hektara, nego što to smatra DZS, a manje i od 24.174 hektara koliko se vodi u nezavršenom Upisniku. Proizvodnja vina u našoj zemlji već godinama drastično pada. Samo 2003. godine, prema podacima HGK-a, proizvodnja vina iznosila je 2,24 milijuna hektolitara, da bi to lani spalo na svega 1,35 milijuna hektolitara. Kako u strukturi proizvodnje vina sve veće mjesto pripada obiteljskim gospodarstvima, u proteklom razdoblju nije bilo moguće doći do točnih količina. Naime, HGK je sve svoje podatke o proizvodnji vina u takvim gospodarstvima temeljila na anketama, a isto tako takav oblik proizvodnje nije uključen u mnoge statističke parametre. Prošle je godine, prema podacima HGK-a, proizvedeno 869.000 hektolitara vina u naturalnoj proizvodnji i 485,5 tisuća hektolitara vina u industrijskoj proizvodnji. Od ukupne industrijske proizvodnje najviše otpada na bijela kvalitetna vina, 265.043 hektolitara, a slijede kvalitetna vina i mošt spriječene ili zaustavljene fermentacije dodavanjem alkohola, alkoholne jakosti 15%, 103.206 hektolitara. Istodobno je industrijski proizvedeno 5030 hektolitara pjenušavih vina te 2925 desertnih vina poput Porta, Madeire, Sherrya, Tokaya. S padom proizvodnje vina, a globalnim trendom povećane potrošnje, došlo je do stalnog rasta uvoza vina. Prema statistikama HGK-a, lani je u Hrvatsku uvezeno 145.566 tona vina ukupne vrijednosti 26,8 milijuna američkih dolara. Istodobno je izvezeno 3030 tona vina u vrijednosti 13,6 milijuna dolara. Trend se nastavlja i u ovoj godini te je u prvih šest mjeseci uvezeno 6332 tone vina za 10,8 milijuna USD, a izvezeno svega 1206 tona u vrijednosti 6,2 milijuna USD. Prema procjeni analitičara vinarske revije Svijet u čaši, u strukturi proizvodnje vina u Hrvatskoj vrhunska vina sudjeluju sa 10 posto vrhunskih, a kvalitetna sa zaštićenim i kontroliranim geografskim porijeklom 35 posto. Bijelog je vina 65 posto, a crnoga 35, međutim u Dalmaciji crno sudjeluje sa 60, a bijelo sa 40 posto. Prema službenim podacima, Hrvatska ima oko 130 autohtonih sorata vinove loze, a zaštitu kontroliranog porijekla vina ima 650 proizvođača sa 1711 zaštićenih vina. Oko 30 je većih podruma i 30 zadruga, koje posjeduju ukupno oko četiri tisuće hektara svojih vinograda. Ostatak je u vlasništvu individualnih privatnika. Među individualnim privatnim proizvođačima vina stotinjak ih je značajnijih i oni tržištu daju oko 20.000 hektolitara vina.

Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu