Ma koliko se prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić trudio uvjeravati da se s kočenjem  investicija u Hrvatskoj prestalo s promjenom vlasti, situacija na terenu to demantira. Iskusio je to i Ukrajinac Nikolaj Želez.

On još od 2008. godine u Podgori, na području makarske rivijere, vodi borbu za gradnju hotelskih kapaciteta visoke kategorije i vrijednosti 75 milijuna kuna. Investitori, naftna industrija iz Sibira, ostavljaju mu još samo dva mjeseca za početak realizacije projekta. Želez je rođen u Odesi, a studirao je u zapadnom Sibiru gdje je potom deset godina bio inženjer strojarstva i naftne industrije. S Hrvatskom ga povezuju korijeni jer mu je majka rođena u Trogiru, a nakon što je prvi put došao 1988., odlučio je život nastaviti u Hrvatskoj. Preselio se s obitelji u Zagreb, dobio je i državljanstvo. Odmah nakon završetka rata počeo je organizirati turističke ture za ruske turiste, najprije u Selcu i Crikvenici, a potom u Novom Vinodolskom i Opatiji. Tako su i njegovi prijatelji, čelni ljudi iz sibirske naftne industrije, posjetili Hrvatsku i oduševili se. Riječ je, kaže Želez, o tvrtki Surgutnjeftegaz koja zapošljava 105.000 radnika. Budući da im je to kompanijska obveza, počeli su razmišljati o slanju radnika na ljetovanje u Hrvatsku.

Sa Železom su potpisali ugovor i godinama na kvarnersko područje slali oko tisuću i pol gostiju. Potom su se sibirski naftaši oduševili Dalmacijom pa su sa Železom počeli razmišljati o dugotrajnijoj suradnji – slanju zaposlenika na odmor i zdravstveni pregled u Hrvatsku. Želez je nakon snimanja terena 2008. kupio 4000 kvadrata zemljišta u prvom redu do mora na komunalno-infrastrukturno uređenoj lokaciji Veliko Brdo u općini Podgora. Zemljište je bilo u turističkoj zoni predviđenoj za gradnju hotela. Angažirao je projektanta za hotel s četiri zvjezdice, bazenom i wellnesom, 180 ležajeva, podzemnom garažom… No tada počinju problemi. S općinom Podgora Želez početkom 2010. godine sklapa ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta prema kojemu je općina bila dužna provesti postupak dobivanja građevinske dozvole do kraja 2011. godine. Desetak dana nakon potpisivanja ugovora, na temelju kojega su na račun općine uplatili i pola milijuna kuna predujma, Općinsko vijeće donijelo je odluku o izmjenama prostornog plana. Godinu kasnije, u ljeto 2011., usvaja se novi plan kojim turistička zona Veliko Brdo biva prenamijenjena u građevinsko područje naselja mješovite namjene. Općinsko vijeće zabranjuje svaku gradnju dok se ne izradi urbanistički plan uređenja. On je pak trebao biti izrađen do srpnja ove godine, no još nije završen.

U međuvremenu je s općinskih razina Železu sugerirano da mijenja projekt. Želez kaže da se to dogodilo čak četiri puta, a pristao je i na angažman projektanta koji mu je predložen iz općine, no ni to nije dalo rezultata. Štoviše, općina na kraju poništava prostorni plan i naručuje novi, koji bi trebao biti usvojen tek u ljeto iduće godine. Želez se za pomoć obraćao nadležnim državnim i županijskim institucijama, resornim ministrima, predsjedniku Hrvatske i premijeru, no zasad bez pomaka. Njegovi su investitori već izgubili nadu i nakon četiri godine čekanja počeli razmatrati ponudu iz Crne Gore da lječilišno-hotelski objekt izgrade na njihovu području. "Odluku će donijeti oko Nove godine, a bit će vrlo jednostavna ako u Hrvatskoj konačno ne dobijemo dozvolu za građenje našeg projekta", kaže Želez, koji vjeruje da će biti sluha za projekt koji će zaposliti lokalno stanovništvo i dovesti goste dobre kupovne moći, koji će čarter-letovima stizati iz hladnog područja cijelu godinu.