Bijeli štrajk” hrvatskih zaštitara ulazi u svoj drugi tjedan, a još uvijek nema naznaka da će poslodavci sindikatima progledati kroz prste i pristati povećati plaće te parafirati granski kolektivni ugovor za cijelu djelatnost. Premda financijske institucije tvrde da sa sigurnošću tijekom industrijskih akcija nemaju problema, pitanje je što bi se dogodilo da se pljačka uistinu i dogodi jer su zaštitari dobili upute od sindikata da tijekom štrajka ni ne pokušavaju primijeniti silu ili oružje nađu li se usred opasnosti. Tko je kriv za loše stanje u toj djelatnosti, protiv koga je bijeli štrajk uperen i na koji se način uopće regrutiraju zaštitari razgovarali smo sa Zlatkom Marićem, vlasnikom i direktorom najveće hrvatske zaštitarske tvrtke Sokol Marić.

– O tome koliko mojih zaštitara štrajka najbolje govori podatak da svega četiri naših zaštitara u Gradu Zagrebu nosi bedž koji signalizira da su u štrajku. No, štrajk nema nikakav utjecaj na obavljanje njihovih dužnosti, posebno kad su u pitanju novčarsko-financijske institucije. Uoči početka štrajka smo ispitali radnike žele li se solidarizirati s kolegama iz drugih tvrtki i one koji su se pozitivno izjasnili smo premjestili na nerizične poslove kako ni sebe ni naše klijente ne bi doveli u opasne i nepredviđene situacije. I klijente smo uoči štrajka obavijestili da ćemo cijelo vrijeme trajanja industrijskih akcija pojačati njihovu sigurnost i pritužbi nema. No, da se pljačka kojim slučajem i dogodi, a da moji ljudi ne reagiraju ja bih osobno preuzeo svu odgovornost. Ispričao bih se klijentu, vratio bi mu otuđeni novac, dok bi zaštitar dobio izvanredni otkaz ugovora o radu. Premd ja mislim da Sokol Marić kao poslodavac nije razlog štrajka. Moja tvrtka ima korektne odnose sa sindikatom, mi nismo radili na opstruiranju pregovora oko donošenja granskog kolektivnog ugovora, tako da moji djelatnici nisu ni trebali biti dijelom tog štrajkaškog kontigneta. Sa sindikatima želim biti partner – ističe Marić.

Zašto mislite da štrajk nije uperen protiv Sokol Marića?
– Štrajk je usmjeren protiv poslodavaca okupljenih u Udruzi zaštitara pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP). Sokol Marić nikad nije bio dio te Udruge, jer se od njezina osnivanja tamo zastupaju samo privatni interesi pojedinih poslodavaca. Dok je Sokol Marić u Hrvatskoj stvarao brend u svojoj djelatnosti, HUP je uništavao naš ugled. Danas rijetki znaju da se pod okriljem HUP-a skrivaju poslodavci koji krše radnička prava, isplaćuju male plaće i opstruiraju pregovore oko donošenja granskog kolektivnog ugovora, a za sve se krivi Sokol Marić.

Koji su to poslodavci?
– U prvom redu su to Zvonimir Security i Arsenal Ivezić, ali i drugi. No, sada se polako skidaju maske pa će se vidjeti tko opstruira pregovore i zašto. Štrajk će najviše koristiti nama, velikim poduzećima, Sokol Mariću, državnoj AKD Zaštiti i Adriatic Securityju.

Jeste li Vi spremni potpisati granski kolektivni ugovor i u kakvom obliku?
– Djelomično modificirani ugovor sam spreman potpisati, ali da ipak još diskutiramo o cijeni rada. Spreman sam dići svojim radnicima plaće do 15 posto, ali nakon toga moram povećati cijenu usluge svojim klijentima za 27 posto. Zbog toga ću mali dio njih izgubiti, ali nakon šest mjeseci moći ću povećati još jednom plaće svojim radnicima, i to za 22 posto, a preostalih 5 posto od povećanja cijena usluge potrošit ću na njihovu edukaciju i uvođenje novih tehnologija. No, ključ svega je da to ne mogu učiniti samo ja, već sve tri najveće tvrtke moraju to napraviti. U takvim okolnostima jamčim da će nakon toga 90 posto malih tvrtki propasti, a da će se do Božića potpisati granski kolektivni ugovor za cijelu djelatnost.

Posljednjih dana se spominjao dumping cijenama usluga u zaštitarskoj djelatnosti. Kako tome stati na kraj?
– Upravo na način da nas tri četiri najvećih potpiše taj kolektivni ugovor. Ja sam još prije tri godine shvatio važnost partnerskog odnosa sa sindikatima. Zato sam i nedavno predložio da ne traže nerealno, ali do neke granice se satnice mogu povećati. Poslodavci okupljeni u HUP-u to neće moći pratiti, jer imaju preniske komercijalne cijene zaštite. Zato oni i sada opstruiraju pregovore. Danas na tržištu postoji oko 239 zaštitarskih tvrtki, a od toga su njih 90-tak osnovali bivših policajci, a za to je kriva koalicijska Vlada koja je višku policajaca i inspektora pružila tu šansu. Dok oni primaju privilegirane mirovine od 9000 kuna, meni konkuriraju niskim cijenama i ruše ugled djelatnosti i plaće radnicima.

Kakve su uopće plaće u Sokol Mariću? Koliko vaši radnici u prosjeku rade prekovremenih sati?
– Zaštitari Sokol Marića imaju 24 posto veće plaće od drugih, a one se kreću u rasponu od 2800 kuna do 7000 kuna, ali limita nema. Prošli je mjesec isplaćeno 112 plaća većih od 8200 kuna za one koji su radili od 210 do 215 sati s prekovremenima i koji se bave pratnjom vrijednosti. Javnost treba razlučiti da nisu svi poslovi u zaštitarstvu jednako rizični. Portir u muzeju koji noćnu smjenu prespava i osoba koja prati gotovinu ne mogu imati jednaku satnicu. Postoje različite kategorije čija ja cijena rada u skladu sa stupnjem rizika. Kolektivnim ugovorom upravo se to mora i regulirati.

Koliko Vaša tvrtka ulaže sredstava u nove tehnologije kada govorimo o zaštiti i smanjenju rizika u primjerice prijevozu novca?
– Upravo je u tijeku primjena 56 milijuna kuna vrijednih kofera za prijevoz gotovine u blindiranim vozilima. Već je implementirano 46 posto njih. Oni su za vrijeme vožnje pod konstantnim naponom, a u njihovoj se unutrašnjosti krije elektrokemijska bomba koja u trenutku nasilnog otvaranja ili pri udaljavanju 200 metara od centralnog uređaja koji ga kontrolira novac eksplodira. “Bomba” se sastoji od boja i iglica koje je raspršuju i pritom uništavaju 94 posto novca. Nakon pljačke taj novac se zamjenjuje u HNB-u. Primjenom tih kofera osiguravamo i novac i zaštitara. No, na takve nas standarde tjera zakon o minimalnoj zaštiti, a činjenica je da se mnogi poslodavci na to oglušuju. Oni se bave intrigama jer misle da će tako osvojiti tržište. Nisu shvatili globalizaciju, orijentirali se na lokalna poduzeća i lokalne političare i to ih jedino drži na životu.

Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti

Digitalna otpornost na ispitu u praksi: Kako se sektor nosi s DORA-om?

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Na koga mislite?
– Evo primjera, ja u Gradu Zagrebu nemam ni jedan posao. U šest najvećih gradova u Hrvatskoj ja nemam ni jednog zaštitara u objektima u vlasništvu lokalne zajednice. Podnio sam tužbu Državnom odvjetništvu protiv V Grupe i Zagrebačkog Holdinga jer sam na javnom natječaju za 2007. godinu ja bio najpovoljniji, ali je on naprasito obustavljen te je izvranom pogodbom sklopljen ugovor sa tvrtkom čiji je vlasnik Bandićev kum i član je njegove stranke.

U posljednih nekoliko velikih pljački sudjelovali su zaštitari Sokol Marića. Kako to utječe na vaš ugled?
– Utječe sigurno. Ne kažem da se efikasnijom internom kontrolom to ne bi moglo smanjiti, ali ja tu ne vidim svoju odgovornost. U slučaju Valjak samo ja preuzimam odgovornost, a moja polica osiguranja će nadoknaditi štetu Volksbanci. Mene moji konkurenti prozivaju da se to kod njih ne može dogoditi, pa naravno da ne može kad oni čuvaju samo građevinske objekte i skladišta. Ja čuvam 560 poslovnica banaka i rizik je u tom slučaju mnogo veći.

Na koji se način regrutiraju zaštitari i koju oni sve obuku moraju proći da bi radili taj posao?
– Zbog deficita zaštitara poslodavci su ti koji tijekom šestomjesečne obuke stipendiraju edukaciju i pokrivaju troškove liječničkog pregleda, no ni tada nemamo

Ove godine 360 milijuna kuna prihoda

Kakva je budućnost Sokol Marića?
– Najveći smo i po broju zaposlenih i po tržišnom udjelu. Mi ćemo 2008. završiti sa 360 milijuna kuna prihoda. Najmanju zaradu imamo na logističkoj zaštiti od tek tri posto. Najveća udio u prihodima čini implementacija tehničke opreme, ugradnja video te protuprovalnih i protupožarnih sustava. Treći je segment centralni alarmni sustav, a pratnja vrijednosti četvrti je segment. Tu se najviše sredstava okreće zbog jamstva kvalitete kvalitetnim koferima i blindiranim automobilima te obučenim ljudima. Posljednji segment, fizička zaštita, zbog opsega posla kvantitativno je najveći.