EN DE

Plodna suradnja znanosti, gospodarstva i javnog sektora

Autor: Poslovni.hr
11. srpanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Odjel za ekonomiju i turizam ‘Mijo Mirković’ pulskog sveučilišta Juraj Dobrila pokrenuo edukacijski projekt ‘Upravljanje inovacijama’

Povećanje zaposlenosti reindustrijalizacijom i povećanjem proizvodnje – to u Hrvatskoj već zvuči kao isprazna fraza, odnosno politička floskula. Međutim, ako se uskoro ne krene na put prema tome cilju, s velikom se vjerojatnošću može tvrditi da do njega nećemo ni stići. Svaki put započinje prvim korakom, a Odjel za ekonomiju i turizam “Dr. Mijo Mirković” Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, kao svoj “prvi korak” pokreće novi edukacijski projekt “Upravljanje inovacijama” radi povezivanja znanosti, gospodarstva i poduzetništva, namijenjen izumiteljima, inovatorima, odnosno svima koji sebe vide kao izumitelje, ali ne nužno i poduzetnike. Naime, jedna od središnjih tema Vijeća Europske unije, a time i jedno od važnih pitanja strateškoga razvoja naše zemlje, jesu inovacije kao ključ stvaranja “inovativne unije”, odnosno integrirane strategije inovacija kako bi Europa postala globalni generator inovacija te kako bi se umanjio efekt “europskoga paradoksa”, odnosno stanja u kojem Unija vodi u izradi znanstvenih materijala i patenata, ali kasni (za SAD i Japanom, npr.) u pretvaranju tih potencijala u inovacije koje stvaraju profit.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Plasman na tržište
Nedostatak održive ekonomije temeljene na komercijalizaciji izuma vidljiv je u većoj mjeri i u Hrvatskoj. Komercijalizacija izuma u proizvodnji povećava profitabilnost i konkurentnost tvrtke, a time i održivost proizvodnje. Ulaganje u istraživanje i razvoj utječe na broj registriranih patenata unutar određene zemlje, a broj patenata utječe na BDP. Prema podacima Državnoga zavoda za intelektualno vlasništvo, u svibnju 2012. u Hrvatskoj su na snazi 3464 patenta i 4542 industrijska dizajna, što ukazuje na postojanje velikoga broja individualnih neinstitucionalnih inovatora i na vitalnost inovativnoga kapaciteta. Na području Hrvatske djeluje dvadesetak udruga inovatora, čije invencije predstavljaju potencijal za pretvaranje u komercijalne proizvode. Vlasnici postojećih invencija već su u proces istraživanja, razvoja i zaštite vlastitih izuma uložili određena sredstva prije nego što su krenuli u njihovu komercijalizaciju ne poznajući najučinkovitiji način plasmana na tržište. Edukacijom o održivom upravljanju vlastitim izumima, koja uključuje predavanja “po mjeri”, odnosno radionice kreirane sukladno potrebama polaznika, potencijalnoga se inovatora (inovatorima se smatraju oni izumitelji koji su svoj izum plasirali na tržište, odnosno komercijalizirali) osposobljava za procjenu vlastita izuma i odabir načina njegove komercijalizacije, kao i za kvalitetno predstavljanje mogućim ulagačima (bankarima, poslovnim anđelima, poduzetnicima). Tako se stvaraju preduvjeti za senzibilizaciju okruženja prema izumima, odnosno inovacijama, za učinkovitost korištenja intelektualnoga vlasništva te za rast i razvoj inovativnih proizvoda i usluga. Ekonomska, financijska i društvena važnost inovacija prepoznata je i u Strateškom okviru Republike Hrvatske (2006.): “Brz napredak znanosti i tehnologije i izazovi globalizacije čine stjecanje znanja, njegovu produktivnu primjenu, neprekidno obnavljanje i povećanje temeljnim izazovom konkurentnoga gospodarstva i društava. Znanstveno istraživački rad i djelotvornost prenošenja njegovih rezultata u dobra, usluge i procese jedna je od temeljnih poluga u stvaranju konkurentnoga gospodarstva i društva znanja.” Edukacija (potencijalnih) inovatora usmjerena je ostvarenje sljedećih ciljeva: kreiranju i unapređivanju godišnjih ciklusa predavanja; ostvarivanju i održavanju suradnje s predstavnicima poduzetnika, bankara i ostalih potencijalnih ulagača; ostvarivanju i održavanju suradnje s predstavnicima ciljane skupine, tj. udrugama inovatora i zainteresiranim izumiteljima, odnosno inovatorima.

Povećanje zaposlenosti reindustrijalizacijom i povećanjem proizvodnje – to u Hrvatskoj već zvuči kao isprazna fraza, odnosno politička floskula. Međutim, ako se uskoro ne krene na put prema tome cilju, s velikom se vjerojatnošću može tvrditi da do njega nećemo ni stići. Svaki put započinje prvim korakom, a Odjel za ekonomiju i turizam “Dr. Mijo Mirković” Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, kao svoj “prvi korak” pokreće novi edukacijski projekt “Upravljanje inovacijama” radi povezivanja znanosti, gospodarstva i poduzetništva, namijenjen izumiteljima, inovatorima, odnosno svima koji sebe vide kao izumitelje, ali ne nužno i poduzetnike. Naime, jedna od središnjih tema Vijeća Europske unije, a time i jedno od važnih pitanja strateškoga razvoja naše zemlje, jesu inovacije kao ključ stvaranja “inovativne unije”, odnosno integrirane strategije inovacija kako bi Europa postala globalni generator inovacija te kako bi se umanjio efekt “europskoga paradoksa”, odnosno stanja u kojem Unija vodi u izradi znanstvenih materijala i patenata, ali kasni (za SAD i Japanom, npr.) u pretvaranju tih potencijala u inovacije koje stvaraju profit.

Plasman na tržište
Nedostatak održive ekonomije temeljene na komercijalizaciji izuma vidljiv je u većoj mjeri i u Hrvatskoj. Komercijalizacija izuma u proizvodnji povećava profitabilnost i konkurentnost tvrtke, a time i održivost proizvodnje. Ulaganje u istraživanje i razvoj utječe na broj registriranih patenata unutar određene zemlje, a broj patenata utječe na BDP. Prema podacima Državnoga zavoda za intelektualno vlasništvo, u svibnju 2012. u Hrvatskoj su na snazi 3464 patenta i 4542 industrijska dizajna, što ukazuje na postojanje velikoga broja individualnih neinstitucionalnih inovatora i na vitalnost inovativnoga kapaciteta. Na području Hrvatske djeluje dvadesetak udruga inovatora, čije invencije predstavljaju potencijal za pretvaranje u komercijalne proizvode. Vlasnici postojećih invencija već su u proces istraživanja, razvoja i zaštite vlastitih izuma uložili određena sredstva prije nego što su krenuli u njihovu komercijalizaciju ne poznajući najučinkovitiji način plasmana na tržište. Edukacijom o održivom upravljanju vlastitim izumima, koja uključuje predavanja “po mjeri”, odnosno radionice kreirane sukladno potrebama polaznika, potencijalnoga se inovatora (inovatorima se smatraju oni izumitelji koji su svoj izum plasirali na tržište, odnosno komercijalizirali) osposobljava za procjenu vlastita izuma i odabir načina njegove komercijalizacije, kao i za kvalitetno predstavljanje mogućim ulagačima (bankarima, poslovnim anđelima, poduzetnicima). Tako se stvaraju preduvjeti za senzibilizaciju okruženja prema izumima, odnosno inovacijama, za učinkovitost korištenja intelektualnoga vlasništva te za rast i razvoj inovativnih proizvoda i usluga. Ekonomska, financijska i društvena važnost inovacija prepoznata je i u Strateškom okviru Republike Hrvatske (2006.): “Brz napredak znanosti i tehnologije i izazovi globalizacije čine stjecanje znanja, njegovu produktivnu primjenu, neprekidno obnavljanje i povećanje temeljnim izazovom konkurentnoga gospodarstva i društava. Znanstveno istraživački rad i djelotvornost prenošenja njegovih rezultata u dobra, usluge i procese jedna je od temeljnih poluga u stvaranju konkurentnoga gospodarstva i društva znanja.” Edukacija (potencijalnih) inovatora usmjerena je ostvarenje sljedećih ciljeva: kreiranju i unapređivanju godišnjih ciklusa predavanja; ostvarivanju i održavanju suradnje s predstavnicima poduzetnika, bankara i ostalih potencijalnih ulagača; ostvarivanju i održavanju suradnje s predstavnicima ciljane skupine, tj. udrugama inovatora i zainteresiranim izumiteljima, odnosno inovatorima.

Put do ulagača
Edukacijski modul traje tri mjeseca, kroz koje vrijeme polaznici, uz pomoć predavača i mentora (stručnjaka za određena područja), analiziraju tržišne potencijale svojih izuma, oblikuju vlastiti poslovni slučaj (business case), kreiraju marketinšku strategiju i uče komunikacijske vještine kako bi na kraju svoju invenciju (patent, industrijski dizajn) predstavili pred povjerenstvom sastavljenim od predstavnika potencijalnih ulagača. Nije nerealno očekivati sklapanje konkretnih poslovnih aranžmana. Ovim je projektom Sveučilište u Puli zakoračilo u ostvarenje tzv. trostruke spirale (triple helix), koja znači suradnju akademske zajednice, javnoga sektora (projekt sufinancira Istarska županija) i gospodarstva (Savez udruga inovatora Istarske županije partner je u provedbi, a uključeni su poduzetnici, gospodarstvenici i bankari). Osim toga projekt se nakon pilot-faze namjerava kandidirati u sklopu plana financiranja Okvirnog programa EU Horizon 2020.

Doc. dr. sc. Violeta Šugar, Odjel za ekonomiju i turizam, Sveučilište ‘Juraj Dobrila’ u Puli

Emin Džanić dr. med., Medicopharmacia d.o.o.

Autor: Poslovni.hr
11. srpanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close