Kutinska Petrokemija već gotovo godinu dana ne radi. Zastoj je bio posljedica eksplozije cijene plina, ključne sirovine za proizvodnju mineralnih gnojiva, no u međuvremenu cijene su se smirile, premda nisu na razini prije uspona, koji traje još od kraja 2021.

No, još pogoni u Petrokemiji nisu pokrenuti. Razlog zašto proizvodnja stoji, više nije cijena plina. Predsjednik Uprave Davor Žmegač pojasnio je da okolnosti na tržištu još ne daju opravdanje za rad punim kapacitetima.

Plina ipak dovoljno
“Na europskim tržištima u proteklom razdoblju velike količine robe su uvezene, što stvara pritisak, skladišta su zapunjena, a osim toga pomaknuta je i sezona sadnje, pa tržište ne povlači količine koje bi bile uobičajene u ovo vrijeme”, kaže Žmegač, dodajući da sve to otvara i pitanje konkurentnosti proizvodnje u ovom trenutku.

U međuvremenu, svi zaposlenici, a Petrokemija ih ima oko 1300, i dalje svakodnevno dolaze na posao, a u fokusu su, po Žmegačevim riječima, poslovi održavanja pogona.

Gnojiva koja su preplavila tržište EU, a čija je industrija mineralnih gnojiva lani stala u gotovo dvije trećine proizvođača, dolazi iz azijskih i afričkih zemalja, čak i iz Rusije, budući da taj proizvod nije još obuhvaćen sankcijama, a Rusija je velik proizvođač umjetnih gnojiva.

Prošle godine, kada su cijene plina čak dosezale i 300 eura po megavatsatu, procjene u Petrokemiji bile su da proizvodnju nije moguće organizirati po cijeni plina iznad 150 eura, no u međuvremenu one su splasnule, trenutno na gotovo 50 eura po megavatsatu, a unatoč strahovima na europskom tržištu da plina zbog sankcija Rusiji neće biti u dovoljnim količinama, to se ipak nije dogodilo.

Činjenica je s druge strane da veliki potrošači, a u Hrvatskoj je to Petrokemija, tijekom sezone grijanja u pravilu nisu u funkciji i obavljaju remonte, no Petrokemija nije bila zahvaćena ni mjerama i paketima pomoći koje je Vlada uvodila zbog ublažavanja tereta energetske krize gospodarstvu i stanovništvu. Kutinjani su jedini proizvođači mineralnih gnojiva u RH, a uz njih je vezana i jesenska i proljetna sjetva na hrvatskim poljima.

Činjenica da proizvodnja stoji, tvrdi više sugovornika, nije povezana s činjenicom da je u tijeku i vlasnička transformacija, a koja još nije provedena.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Još polovicom studenoga većinski vlasnici, tvrtka Terra Mineralna gnojiva, zajednička tvrtka Ine i Prvog plinarskog društva, zaključili su kupoprodajni ugovor s turskom grupacijom Yildirim, nakon što su gotovo dvije godine vodili pregovore.

Ugovor će, međutim, biti valjan tek nakon što zadovolji potrebne regulatorne uvjete, odnosno dobije odobrenje AZTN-a, odnosno agencija za zaštitu tržišnog natjecanja u zemljama gdje posluju. Takvi postupci uobičajeno znaju uzeti vremena, čak i duže od pola godine, a službenih informacija o tijeku procesa još nema.

Pomoć sektoru
Zasad nema ni konkretnijih informacija o organiziranoj pomoći ovom sektoru nakon što je u Bruxellesu jesenas utvrđen plan za jačanje poljoprivredno-prehrambenog sektora, a koji preporučuje članicama da se proizvodnji gnojiva osigura potrebne količine plina i veći intenzitet potpora.

No, iako svi uvjeravaju da pitanje vlasništva nije presudno za poslovanje Petrokemije, o početku proizvodnje i poziciji koju će ona imati u hrvatskoj poljoprivrednoj proizvodnji i šire sasvim je sigurno da će sve biti puno jasnije kada će kutinski proizvođač imati iza sebe vlasnika, koji je uza sve zainteresiran i za kupnju svih preostalih dionica, koje su najvećim dijelom u državnom portfelju