Da su razgovori o načinu na koji će se graditi nova optička infrastruktura došli do usijanja, moglo se vidjeti u petak na jednosatnoj konferenciji na kojoj se šef delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren pohvalio još jednom donacijom hrvatskom telekomunikacijskom regulatoru HAKOM-u. Na kraju prezentacije iz mase novinara, zaposlenika i pokojeg člana uprava domaćih operatera za riječ se javio ni manje ni više no predsjednik Uprave Vipneta Mladen Pejković. “U fiksnim komunikacijama imamo monopol. To se vidi iz niza podataka, uključujući posljednje istraživanje Cullen Internationala u kojem stoji da smo u tom smislu podjednako razvijeni kao i Turska, pa me zanima da li su istinite priče koje kruže u kuloarima da će se na izgradnju mreža nove generacije odobriti regulatorni praznik”, pitao je Pejković.

EU protiv pogodovanja
Čelnik Vipneta time se izravno referirao na izmijenjeni prijedlog projekta Fiberland koji želi napraviti Hrvatski telekom. Riječ je o najvećem privatnom projektu u telekomunikacijama u Hrvatskoj vrijednom 275 milijuna eura, a za kojeg HT navodi da stoji zbog regulatornih prepreka. U regulatoru HAKOM-u je iza zatvorenih vrata prije desetak dana predstavljen novi HT-ov prijedlog izmjena regulative koji bi navodno omogućio nastavak Fiberlanda. Naš izvor opisao ih je upravo kao preformulirani zahtjev za regulatornim praznikom. Sličan zahtjev Europska komisija je prije dvije godine glatko odbila dobivši tužbu protiv Njemačke koja je željela omogućiti regulatorni praznik Deutsche telekomu. Operater koji je Njemačkoj ima većinu korisnika brzog interneta želio je onemogućiti konkurenciji da od njega iznajmi svoju novu optičku mrežu dizajniranu za još daleko brže korištenje interneta. Nakon Pejkovićeva pitanja nastao je muk koji je umjesto šefa delegacije EU Vandorena prekinuo Gerard Arendse, voditelj tima projekta kojeg u HAKOM-u financira EU. “Podržavam izgradnju i brzu primjenu mreža nove generacije jer nude mnogo prednosti gospodarstvu, ali o takvom pitanju odluku se mora donesti u Hrvatskoj”, kazao je Arendsen. Predsjednik Vijeća HAKOM-a Miljenko Krvišek dodao je da u skoroj budućnosti regulatorni praznik ne dolazi u obzir. “Što će se pak dogoditi dalje ovisi o regulatornom okruženju”, kaže Krvišek koji je prije dva tjedna predložio gradovima i općinama da oni krenu u izgradnju nove optičke infrastrukture.

Spore reforme
Inače, HAKOM je prošli tjedan objavio službenu odluku u kojoj stoji da novi prijedlog HT-a o izmjeni regulative kako bi se nastavio Fiberland nije opravdan. Međutim, sudeći po reakciji čelnika Vipneta ta opcija, čini se, još uvijek nije isključena. U HT-u odlučno tvrde da ne traže regulatorni praznik već uvjete koje bi njihovu investiciju učinili manje rizičnom i isplativom na što su obvezni prema dioničarima. Neslužbeno se čak i s viših razina odlučivanja u kompaniji može čuti da ih situacija u koju ih stavlja regulator sve više dovodi do točke u kojoj im je isplativije nastaviti graditi i po postojećim uvjetima nego čekati da se oni poprave. Gerard Arendsen, koji će raditi na novom EU projektu jačanja kompetencija HAKOM-a, probleme u fiksnim komunikacijama u Hrvatskoj opisao je nedostatkom političke volje i to unatoč činjenici da je Hrvatska uspješno zaključila poglavlje 10. u kojem su telekomunikacije. Kaže da je proces donošenja odluka predugačak i da bi javni i privatni sektor trebali bolje surađivati. “Imali ste fiksni širokopojasni pristup kao tehnologiju još 2003. godine ali se on nije mogao iznajmljivati sve do ove godine”, čudi se Arendsen.

Statistika

Porez vratio vrijeme
Hrvatsko telekomunikacijsko tržište lani se vratilo na razinu iz 2008. godine odnosno 1,8 milijardi eura unatoč porastu broja korisnika. Gerard Arendsen tvrdi da je na pad znatno utjecao mobilni porez od 6 posto.

Ulaganje dvije milijarde eura
Arendsen navodi da se optiku isplati postavljati samo u gusto naseljenim područjima a ostatak treba pokriti s LTE-om. U optiku je nužno uložiti između 0,9 i 1,9 milijardi eura.