U proizvodnji mlijeka prošle godine nije oboren rekord iz 2009. kada je otkupljeno 675,3 milijuna kilograma mlijeka. Prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije u 2010., otkupljeno je 623,7 milijuna kilograma mlijeka, oko 7,5% manje nego godinu prije.

Bez nestašica
I prošle je godine nastavljen trend smanjivanja broja farmera koji predaju mlijeko u otkup. U 2007. bilo ih je 27.566, dok je u 2010. evidentirano tek 17.766 poljoprivrednih gospodarstava. Samo tijekom 2010. njihov je broj smanjen za 767. Međutim, istodobno su kontinuirano rasle količine mlijeka otkupljene na jednoj farmi. U 2007. taj je prosjek iznosio 24.431 kilogram po isporučitelju, a 2010. narastao je na 32.389 kilograma. Pad otkupa mlijeka, međutim, ne mora značiti i ukupno manju proizvodnju. Naime, sve veći broj proizvođača, pogotovo onih koji drže manje od 20 krava, odlučuje se za investiranje u mini sirane jer s tom proizvodnjom ostvaruju veći prihod. Premda je proizvodnja svježeg mlijeka manja za 51,6 milijuna kilograma, straha od nestašica nema jer je Vlada za 2011. već odobrila bescarinski uvoz 65.450 tona mlijeka. Tržište mlijeka jedan je od najuređenijih sektora u agraru premda ima detalja koji koče njegov razvoj. Od 2003., kada je proizveden 541 milijun kilograma, od kojih je tek 22,7 posto bilo mlijeko EU-kakvoće, unatoč padu proizvodnje na godišnjoj razini u 2008. i 2010. konačne količine ipak kontinuirano rastu, a udjel EU-kakvoće već nekoliko godina prelazi 85 posto. Činjenica da je u pregovorima s EU izborena godišnja kvota od 750 milijuna kilograma ostavlja dosta prostora za daljnje povećanje proizvodnje. Međutim, ključni problemi hrvatskih farmera su mali broj krava na gospodarstvu, nedovoljna proizvodnja po grlu i skupa hrana. Samo 1404 isporučitelja u 2009. na farmi su držali više od 20 krava, a prosječna proizvodnja po grlu na svim obiteljskim gospodarstvima godišnje iznosi 5514 kilograma, dok, primjerice, Agrokor na farmama ostvari 8700 kilograma.

Skupa hrana
Najveći problem obiteljskih gospodarstava ipak je skupa hrana. Konkurencija iz EU za svoje stado sama proizvodi hranu, a hrvatski farmeri uglavnom je skupo plaćaju. Iako su mlijeko i tov goveda proizvodnje koje unutar agrara ostvaruju najveću dodanu vrijednost i unatoč brojnim obećanjima iz resornog ministarstva, farmeri još nisu ostvarili pravo (uvjetovali ga i u više prosvjeda) prioriteta u raspodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta. Konkurentniji mogu biti ako po svakom grlu imaju dva hektara pašnjaka/oranica. Ovdašnji farmeri uglavnom raspolažu površinama manjim od hektara.

Statistika

Manje mlijeka više vrhnja
U studenome 2010. godine proizvodnja konzumnog mlijeka, prema listopadu, pala je 17,4% na 19.741 tonu, što je, čini se, odgovor mljekara na sve manju potrošnju, podatak je Državnog zavoda za statistiku.

Manje i maslaca
Pad od 11,5% bilježi i maslac na 308 tona te kravlji sir s proizvodnjom od 2254 tone, što je manje 4,8%. Istodobno je zabilježena veća proizvodnja vrhnja, iznosila je 2094 tone, 9,5% više nego u listopadu.