Hrvatska prehrambena industrija uspjela se u 2010. godini, tako svjedoče podaci financijskih izvješća koje su kompanije dostavile Financijskoj agenciji, uglavnom oduprijeti tržišnim lomovima koji su prošle godine traumatično pogodili neke druge sektore. Premda su kompanije prehrambenog sektora u posljednje vrijeme prilično izložene snažnoj volatilnosti cijena osnovnih sirovina te istodobno i manjoj potražnji unutar ponuđenog asortimana zbog pada kupovne moći stanovništva, dio tvrtki iz ove grupacije pao je lani s prihodom, no dio je uspio biti uspješniji nego 2009. godine. Gleda li se sveukupni rezultat deset prema prihodu najboljih tvrtki u 2010., prema učinku koji su imale u 2009. ostale su bez 300 milijuna kuna.

Za ilustraciju problema s kojima su se lani susretale kompanije dostatno je spomenuti da je tržište mlijeka u 2010. s potrošnjom palo 3,9 posto unatoč znatnom padu proizvođačkih cijena, dok je pak proizvodnja svježeg mlijeka pala 18 posto, izjednačujući se s količinama ostvarenim u 2005. Istodobno su proizvodnja i prerada mesa prošle godine zabilježile pad prihoda od četiri posto, što je posljedica pada prodajnih cijena prerađevina za dva i svježega mesa za devet posto. Fizički pokazatelji u mesno-prerađivačkoj industriji su pak rasli, odnosno stagnirali, tako da je prerada bila veća oko 12 posto, dok je prodaja svježega mesa ostala na razini 2009. i kroz te parametre djelomično su kompenzirane negativne tendencije pada prodajnih cijena. Među prvih dvadeset kompanija, rangiranih prema prihodu u 2010., njih devet uspjelo je ostvariti bolji rezultat nego na kraju 2009. U razredu uspješnih tri su iz koncerna Agrokor, PIK Vrbovec i Zvijezda bilježe skromniji jednoznamenkasti rast prihoda, dok je Jamnica s gotovo 12 posto rasta potegnula za korporaciju pa je skupni učinak završio u plusu od 147 milijuna kuna. Veći prihod nego na kraju 2009. lani su još nanizali Coca-Cola, Franck, Gavrilović i Granolio, dok je prošlogodišnji učinak dviju šećerana u vlasništvu obitelji Zadro (Viro i Sladorana) ostavio sve konkurente u “zaleđu”. Virovitička šećerana s prihodom je lani rasla 25,8 posto, a Sladorana čak 38,67 posto. Mjereno apsolutnim iznosima Viro je lani ostvario 244 milijuna kuna više prihoda, a Sladorana 173 milijuna.

Dobit manja 50%
Na ljestvici 50 po prihodu najuspješnijih kompanija vodeću poziciju čvrsto drži varaždinska Vindija iako je i ona na godišnjoj razini izgubila dio prihoda. U odnosu na 2009. Vindija je lani s prihodom pala 4,16 posto, dok je dobit smanjena gotovo 50 posto, kliznula je sa 50,9 na 25,7 milijuna kuna. Razlog su otežani gospodarski uvjeti, poglavito rast cijena ulaznih sirovina. I matična proizvodnja u koprivničkoj Podravci bilježi pad prihoda od gotovo šest posto, dok je mliječna industrija Dukat svoj gubitak prihoda zaustavila na 2,79 posto. Nepovoljni tržišni uvjeti obilježili su i poslovanje Dukata, stoji u financijskom izvješću za 2010., pa je ostvarena neto dobit pala na 105 milijuna kuna sa 139 milijuna koliko je iznosila na kraju 2009. Dobit je rezultat jačanja aktivnosti usmjerenih na smanjenje rashoda u svim segmentima poslovanja kontinuiranim optimiziranjem poslovnih procesa i jačanjem industrijske efikasnosti. Zbog drastičnog pada primarne proizvodnje mlijeka u posljednjem tromjesečju 2010. Dukat je angažirao šest milijuna kuna vlastitih sredstava za sufinanciranje kupnje junica svojim kooperantima, neovisno jesu li vezani na Dukat, Sirelu ili KIM. Vrgorački Pivac iako je lani u odnosu na 2009. imao pad prihoda od osam posto, sa 1,05 milijardi na 966 milijuna kuna uspio je sačuvati poziciju među prvih deset na ljestvici 50 najuspješnijih tvrtki iz cjelovita prehrambenog sektora. Pivac se svrstao i među samo devet poduzetnika s područja sve četiri dalmatinske županije koji su se u 2010. našli na listi sto hrvatskih kompanija s najvećom dobiti. Ostvarenih 8,5 milijuna kuna dobiti Pivac planira rasporediti u rezerve, tako stoji u pozivu za Skupštinu dioničara koja odluku donosi krajem srpnja.

Blizu 100 milijuna kuna
Da se kojim slučajem obitelj Pivac, koja u portfelju drži i PPK Karlovačku industriju mesa odluči integrirati svoj mesni biznis, postala bi najveći konkurent Todorićevu PIK-u Vrbovec koji je lani imao prihod u visini 1,56 milijardi, dok su dvije tvrtke Pivac ostvarile 1,52 milijarde kuna. Vlasnik petrinjske mesne industrije Đuro Gavrilović uspio je, kako svjedoči rezultat njegove tvrtke, čini se pronaći najbolji recept za otklanjanje negativna udara recesije. Ostvario je rast prihoda od 18,8 posto, odnosno 102 milijuna kuna. Lider hrvatskog tržišta u proizvodnji kave, tvrtka Franck, lani se uspješno nosio s tržišnim izazovima. S rastom od 3,43 posto gotovo da je uhvatio prihod od 100 milijuna eura. Svoju tržišnu poziciju odlučno gradi i zagrebački Granolio, od male tvrtke koja se počela baviti trgovinom brašna i uslužnom meljavom postaje sve važniji igrač u prehrambenoj industriji. Potvrđuje to i njegov lanjski rast prihoda od 5 posto.

Podravka

Predsjednik Uprave Miroslav Vitković
“Unatoč recesijskom okruženju, nastavku pada kupovne moći i racionalnijoj kupnji građana Podravka je održala povjerenje potrošača, učvrstila sigurnost kod zaposlenika te ulagala iznimne napore kako bi ne samo očuvala tržišne pozicije već i stvorila dobre uvjete za budućnost”, ocjenjuje poslovnu 2010. Miroslav Vitković, predsjednik Uprave, ističući kako je “bila značajna godina s mnogo promjena koje su kompaniji dale dodatni poticaj.” Nastavljen je, podsjeća, rast prodaje na inozemnim tržištima, uspješno su se suočili s krizom na hrvatskom tržištu uz istodobno efikasnije poslovanje u svim organizacijskim cjelinama. Potrošačima su ponudili nove proizvode, poslovnim partnerima dokazali pouzdanost u ostvarivanju ciljeva, a nastavljenim procesom optimizacije poslovanja utjecali na kontinuirano smanjivanje troškova. “Bez obzira na sve negativnosti koje su nas pratile lanjske godine, vezane uz novčane transakcije i naplate potraživanja, poslovanje ni jednoga trenutka nije bilo dovedeno u pitanje. Dapače, svoje smo obveze uspješno ispunjavali”, iznosi Vitković. Kriza ih nažalost, napominje, na hrvatskom tržištu još prati što u mnogome utječe na kupovnu moć građana koja je primjetno manja nego na inozemnim tržištima na kojima Podravka uspješno ostvaruje dobre poslovne rezultate.

Karlovačka pivovara

Predsjednik Uprave Alexander Gerschbacher
Ojačali su i potvrdili svoju snažnu poziciju među brojnom konkurencijom na hrvatskom tržištu piva, stoga su, otkriva predsjednik Uprave Karlovačke pivovare Alexander Gerschbacher, iznimno zadovoljni poslovnim rezultatom ostvarenim u 2010. godini. Karlovačka pivovara, niže argumente, prošle je godine prema podacima koje prati strukovna udruga Grupacija proizvođača piva, slada i hmelja imala 26,1 posto udjela na tržištu, što je blagi porast u odnosu na 2009. godinu. “Glavni razlog koji je doveo do takvih rezultata predanost je Karlovačke pivovare konstantnom ulaganju u svoje marke, pivovaru (tehnologiju) i zaposlenike”, naglašava Gerschbacher, najavljujući kako su “svi u kompaniji uvjereni da imaju vrlo svijetlu budućnost.” Što se tiče poslovanja u 2011. pripremili su, iznosi, kvalitetne planove i programe. Od već ostvarenog učinka izdvaja promociju dva nova proizvoda, to su Karlovačko Radler, osvježavajuću mješavinu piva i limunovog soka, koji je već iznimno uspješan na tržištu, te Desperados, pivo s okusom tekile. Velikim priznanjem da je tvrtka na dobrom putu Gerschbacher smatra činjenicu da stalno raste broj potrošača Karlovačkog piva. Podsjeća da je Karlovačko nedavno osvojilo zlatnu medalju za kvalitetu na natjecanju u Bruxellesu.

Stalno obrazovanje i razvoj vještina

MBA obrazovanje na ZŠEM-u: Investicija koja mijenja karijeru i život

Maloprodajno tržište

Od lidera Dalmacije do nacionalnog simbola uspjeha u maloprodaji

Viro

Predsjednik Uprave Željko Zadro
Realizacija šećera u 2010. bila je 33 posto veća u odnosu na 2009. zbog povećane prodaje na tržištu EU, i to za čak 85 posto prema 2009., ali i rasta prodaje na domaćem tržištu, iznosi predsjednik Uprave šećerane Viro Željko Zadro podatke presudne za iznimno dobar poslovni rezultat. Investicijama u 2011. dnevni kapacitet proizvodnje šećera dignut će na 1500 tona, što je ovogodišnjom kampanjom već i ostvareno. Predviđeno je ugovaranje proizvodnje šećerne repe na 20.000 hektara, što jamči 10 posto veću proizvodnju šećera nego 2010. Investicijski ciklus nastavlja se i u 2011. u virovitičkoj šećerani i u Sladorani, riječ je o 78 milijuna kuna. Veći dio odnosi se na pročišćivač vode u Sladorani te pogon za proizvodnju bio plina za što će tražiti i poticaje iz EU. U ovoj godini, otkriva Zadro, zaposlit će i 12 novih visokoobrazovanih pripravnika.